Što su točno dogovorile Rusija i Kina?

Zajednička proizvodnja

Osim povijesnog plinskog sporazuma, najzapaženiji zajednički projekt Rusije i Kine je proizvodnja zrakoplova za duge linije koji će u budućnosti biti konkurencija Boeingu i Airbusu. Prema informacijama koje iznose sudionici pregovora, u projekt će se investirati 10 milijardi dolara. Zasada je izrada projekta u početnoj fazi, a preliminarni podaci o njemu bit će prezentirani ovog ljeta u ministarstvima gospodarstva dvaju zemalja. Predviđeno je da se projekt razvija u okviru zajedničkog poduzeća čije će dionice pripadati Rusiji i Kini po principu pariteta. Rusija već ima iskustvo u proizvodnji novog putničkog aviona Suhoj Superjet 100 zajedno s Italijom, s čije strane u projektu sudjeluje koncern Finmeccanica.

Rusija i Kina potpisale plinski ugovor stoljeća Desetogodišnji pregovori o isporukama plina Kini završeni su potpisivanjem dugo očekivanog 30-godišnjeg sporazuma između Gazproma i Kineske nacionalne naftne tvrtke CNPC. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 400 milijardi dolara.

Drugi zajednički projekt predviđa pokretanje proizvodnje na ruskom teritoriju. Kineski proizvođač terenskih vozila, tvrtka Great Wall Motors, otvorit će 2017. tvornicu u europskom dijelu Rusije, u Tulskoj oblasti. U projekt će se investirati 18 milijardi rubalja (522 milijuna dolara), a godišnje će se u poduzeću proizvoditi 150 tisuća automobila marke Haval. Pokretanje nove proizvodnje omogućit će i otvaranje 2500 novih radnih mjesta.

S druge strane, jedan od projekata podrazumijeva pokretanje proizvodnje na teritoriju Kine. Naime, ruska petrokemijska tvrtka Sibur i kineska naftna tvrtka Sinopec izgradit će u Šangaju tvornicu za proizvodnju kaučuka čiji će kapacitet biti 50 tisuća tona godišnje. Tvrtka Sinopec bit će većinski vlasnik s udjelom od 74,9%, a Siburu će pripasti 25,1 posto. Ruska tvrtka će zajedničkom poduzeću staviti na raspolaganje prije svega svoje tehnologije. Partneri su još 2013. otvorili zajedničko poduzeće za proizvodnju kaučuka u Sibiru, u gradu Krasnojarsku, s time da kompaniji Sinopec pripada 25 posto poduzeća plus jedna dionica. Taj kaučuk se već isporučuje na kinesko tržište.

Izvoz u Kinu

Trenutno je Kina najveći kupac ruske nafte. Na primjer, Rosneft kao najveće javno poduzeće naftne industrije na svijetu dužan je od 2009. do 2038. isporučiti Kini oko 665 milijuna tona nafte. Sada će se uz naftu izvoziti i plin. Kao što je poznato, u okviru posjeta ruske delegacije Šangaju Gazprom i CNPC su u srijedu potpisali povijesni ugovor o kupoprodaji prirodnog plina. Izvoz plina mogao bi početi već 2018., a obujam isporuka iznosit će 38 milijardi kubnih metara godišnje.

Rusija će izvoziti u Kinu i ukapljeni prirodni plin. Tvrtka Jamal SPG (LNG) potpisala je s tvrtkom CNPC ugovor o isporuci 3 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina godišnje. Tim projektom na sjeveru Rusije predviđena je izgradnja tvornice za proizvodnju ove vrste plina kapaciteta 16,5 milijuna tona, kao i industrijalizacija Južno-tambejskog nalazišta. U formiranju bazne cijene  Gazprom će se orijentirati na cijene po kojima Rusija prodaje Japanu ukapljeni prirodni plin iz nalazišta Sahalin-2. Prošle godine je Japan plaćao oko 512 dolara za tisuću kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina.

Povrh toga, Gazprom je kineskim tvrtkama ponudio udio u drugom sličnom ruskom projektu pod nazivom Vladivostok SPG i ugovore o kupnji ukapljenog plina. Kako je izjavio premijer Rusije Dmitrij Medvedev u intervjuu za Bloomberg TV, kineski investitori mogli bi sudjelovati i u privatizaciji državne tvrtke Rosneft. Doduše, zasada nije poznata veličina paketa koji će moći kupiti. Kineski investitori već su imali udjela u kapitalu Rosnefta, kada je 2006. tvrtka CNPC u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) kupila 0,6 posto dionica ruske tvrtke.

Prvi most i putevi

Jedan od magistralnih pravaca suradnje s Kinom je angažiranje kineskih tvrtki u realizaciji infrastrukturnih projekata. Količina robe prevezene na graničnim prijelazima između Rusije i Kine veća je za 8 % u odnosu na 2012. i sada iznosi 30,5 milijuna tona. Već tijekom narednih mjeseci započet će izgradnja mosta preko rijeke Amur na ruskom Dalekom istoku. To će biti prvi most koji spaja Rusiju i Kinu. Zasada između ovih dvaju zemalja ne postoji niti jedan most, ni cestovni ni željeznički. Prema procjenama ruske strane, preko novog mosta moći će se prevoziti 21 milijun tona tereta godišnje, a prijevoznicima će put biti kraći za 700 km. Osim toga, tvrtka Ruske željeznice  (RŽD), koja drži monopol na tržištu usluga željezničkog teretnog prometa, i kineski državni željeznički operater China Railway Corporation dogovorili su se o izgradnji sustava za logistiku, a također o razvoju putničkog prometa i smanjenju tarifa.

Grafikon: Cijene plina za Ukrajinu

Kina će pomoći Rusiji i u pogledu smanjenja njezine ovisnosti o dolaru u transakcijama. Naime, u planu je i povećanje isplata u nacionalnim valutama. Ruska VTB banka i kineska bankarska korporacija Bank of China već su potpisale odgovarajući sporazum. U ovom trenutku kineski bankari već daju ruskom Rosneftu kredite u rubljima, što smanjuje ovisnost ruske ekonomije o deviznim tečajevima. Sve u svemu, prema ocjeni predsjednika Rusije Vladimira Putina, opseg zajedničkih rusko-kineskih projekata u prioritetnim pravcima iznosi oko 40 milijardi dolara. I to nije sve: dvije zemlje planiraju do 2020. podignuti taj pokazatelj na 200 milijardi dolara.