Proširenje BRICS-a: Jesu li na pomolu novi Nesvrstani?

Od prvog summita BRICS-a, održanog 2009. u ruskom gradu Ekaterinburgu, značaj grupacije na globalnom planu značajno je porastao. Koliko je sada važno otvoriti vrata ove utjecajne grupacije za nove članove – i za koliko njih?

S ukupnim nominalnim BDP-om članica od 16,039 bilijuna dolara, BRICS figurira kao jedan od centara multipolarnog svijeta. Bilo da je riječ o kriznim situacijama u Siriji, Iranu ili Ukrajini ili reformi međunarodnog ekonomskog sustava, članice grupacije zalagale su se za rješenja koja su ponekad odstupala od onih koja je nametao Zapad.

Argentina želi u BRICS Indijski veleposlanik u Argentini Amarend Khatua ovih dana je izjavio da su se po tom pitanju pozitivno izjasnili Brazil, Indija i JAR, dok Rusija i Kina zasad razmatraju inicijativu Buenos Airesa.

Pridruživanjem Južnoafričke Republike nekadašnji BRIC transformirao se 2011. u BRICS. Priključenje je prošlo bez trzavica i primjetnih argumenata protiv. Sadašnje zemlje članice nalaze se u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, tri kontinenta koja se razlikuju od Sjeverne Amerike i Europe u smislu ekonomskog razvoja i političke moći. Jačanje ovih kontinenata, koje se odrazilo i kroz formiranje BRICS-a, utjecalo je na oblikovanje svjetskog poretka nakon Hladnog rata. Dvije države članice, Rusija i Kina, imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a, a svih pet bilježe intenzivan ekonomski razvoj. Unatoč predviđanjima o propasti, grupacija je opstala i sve više jača. Iako je izvorno zamišljen kao ekonomski klaster, BRICS je prevazišao okvire početne ekonomske inicijative i zauzeo je važno mjesto na međunarodnoj političkoj sceni.

Iz svega navedenog proizlazi da je uspon BRICS-a neminovan. Grupacija je postala gotovo elitna formacija. Spominje se u gotovo svim međunarodnim debatama i njezin glas se uvažava. Stoga je prirodno da i druge države razmatraju priključenje BRICS-u. Ipak, to sadašnjim članicama nameće nužnost odgovora na pitanje – koliko je važno otvoriti vrata za proširenje grupe? I ako jest, za koliko zemalja?

Slučaj Pokreta nesvrstanih

Možda je u ovom kontekstu poučan slučaj Pokreta nesvrstanih. Izvorno zamišljen kao alternativa blokovskoj podjeli u doba Hladnog rata, pokret je uspio višestruko uvećati broj članica – u njemu je bilo manje od 30 zemalja osnivačica, da bi kasnije pokret obuhvaćao 120 država. Ovako velik broj utjecao je ne samo na stavove, nego i na djelovanje pokreta. Pod njegovim okriljem našle su se zemlje s potpuno različitim konceptima razvoja i uređenja – od Kube do Singapura. Brojnost članica dovela je i do raznih unutarnjih nesuglasica. Iako ove godine Nesvrstani slave 60 godina postojanja, pokret se više ne smatra važnim multilateralnim tijelom, kao što je to slučaj s BRICS-om ili forumom G-20. Ni jedna zemlja BRICS-a ne bi željela da grupa doživi sudbinu Pokreta nesvrstanih.

Ovo ne znači da se BRICS ne treba širiti. Naprotiv. No njegove članice moraju razmotriti spomenute čimbenike prije nego što pozovu druge zemlje da im se priključe. Grupacija je još uvijek u fazi uobličavanja – postoji manje od desetljeća. U samom BRICS-u postoje problemi koje treba riješiti. Najvažniji se tiče banke BRICS-a. Iako je došlo do značajnog napretka u vezi s ovim pitanjem, još nije donesena konačna odluka o tome gdje će se nalaziti njezino sjedište, koliki će biti inicijalni kapital i tko će biti na njezinom čelu. Bilo bi mudro donijeti ove odluke, kao i prevazići određene razlike u političkim stavovima, prije nego što do proširenja dođe.

Zato je važno utvrditi koje države mogu odgovoriti na zahtjeve proistekle iz temeljnih načela i agende BRICS-a. Zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije, Sergej Rjabkov izjavio je: „Zauzimamo konstruktivan pristup svakom zahtjevu ove prirode, s koje god strane dolazio. Stoga svako pitanje o budućem proširenju BRICS-a treba detaljno i temeljito razmotriti“. Iako se indijski veleposlanik pozitivno izjasnio o zahtjevu Argentine o pristupu, vlada Indije još nije službeno iznijela svoj ​​stav. Moguće članstvo Argentine još uvijek je predmet rasprave. Ova zemlja ima ključnu ulogu u Južnoj Americi, ali njezina privreda nije snažna poput ekonomija zemalja BRICS-a. Tu je i problem velikog vanjskog duga.

Kandidati

Još neke zemlje, poput Sirije, već su zatražile prijem u BRICS. Georgij Toloraja, izvršni direktor Ruskog nacionalnog istraživačkog odbora za BRICS, kao mogućeg kandidata naveo je i Indoneziju, državu s ekonomijom koja brzo raste i s najbrojnijom muslimanskom populacijom na svijetu. Kandidatura Egipta ima realno utemeljenje, iako su njegove šanse donekle umanjene zbog unutarnjih nemira. Unatoč problemu s religijskim ekstremizmom, Nigerija ima ekonomiju koja najbrže raste u Africi - najbogatiji Afrikanac je Nigerijac. U Centralnoj Aziji treba spomenuti Kazahstan koji također ima dobre izglede. Radi se o stabilnoj zemlji bogatoj prirodnim resursima, s uravnoteženim nastupom u međunarodnim odnosima. U ostale potencijalne kandidate ubrajaju se Meksiko, Iran i Turska. No, spominju se i druge zemlje.

BRICS osniva svoj monetarni fond MMF već u dogledno vrijeme neće biti jedina organizacija na svijetu koja može pružati međunarodnu financijsku pomoć. Zemlje BRICS-a će osnovati alternativne institucije: vlastiti monetarni fond, razvojnu banku i zajedničke devizne rezerve. Sve to bi trebalo pomoći zemljama BRICS-a da postupno uspostave suradnju bez posredovanja dolara.

Važno je da članice BRICS-a pažljivo razviju okvir za proširenje skupine. U tom smislu, moraju riješiti neka ključna pitanja. Prvo je pitanje identiteta. Žele li zadržati naziv BRICS i u proširenom sastavu, ili će prihvatiti novo ime koje će sadržavati početno slovo imena nove članice? Drugo pitanje je nomenklatura, odnosno podjela uloga. Hoće li će se članice podijeliti u kategorije - na primjer, na osnivače (ili ključne države BRICS-a) i novopridružene? Hoće li se uvesti odredba prema kojoj će se poduzimati mjere protiv članica koje odstupe od načela grupacije? Ove i slične dileme treba razriješiti prije nego što do proširenja dođe.

Naredni summit u Brazilu imat će ključnu ulogu u rješavanju pitanja proširenja. Argentina se suprotstavlja dominaciji Zapada na južnoameričkom kontinentu, poput Venezuele i Kube, ali to možda nije dovoljan razlog da joj se odobri članstvo BRICS-u. S ekonomskom i političkom moći koju posjeduje ova grupa ima važnu ulogu u oblikovanju svjetskog poretka. Stoga samo one države koje mogu pridonijeti njezinim načelima i ciljevima mogu biti pravi kandidati za prijem.

Debidata Aurobinda Mahapatra je indijski politolog. Područja njegovih interesa su sukobi, terorizam, mir i gospodarski razvoj, Južna Azija kao i strateški aspekti euroazijske politike.