Rusija i Kina potpisale plinski ugovor stoljeća

Analitičari smatraju da se relativno niska cijena plina kompenzira značajnim političkim dividendama koje je Rusija dobila potpisavši „ugovor stoljeća“ u trenutku ozbiljnog vanjskog pritiska od strane Zapada. Izvor: AP

Analitičari smatraju da se relativno niska cijena plina kompenzira značajnim političkim dividendama koje je Rusija dobila potpisavši „ugovor stoljeća“ u trenutku ozbiljnog vanjskog pritiska od strane Zapada. Izvor: AP

Desetogodišnji pregovori o isporukama plina Kini završeni su potpisivanjem dugo očekivanog 30-godišnjeg sporazuma između Gazproma i Kineske nacionalne naftne tvrtke CNPC. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 400 milijardi dolara, a prosječna uračunata cijena plina iznosi 350 dolara za tisuću kubičnih metara. Uz to, ovaj sporazum predstavlja mnogo više od obične trgovine i imat će krupne geopolitičke posljedice.

Sporna cijena

Upravo je cijena plavog energenta do posljednjeg trenutka bila glavni sporni element ugovora. Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će cijena plina za Kinu biti vezana za cijenu nafte i naftnih derivata. „Definiranje cijene, kao i u našim preostalim ugovorima, kao i s europskim potrošačima, vezuje se za cijenu nafte i naftnih derivata“, objasnio je šef ruske države. Ministar energetike RF Aleksandar Novak je, s druge strane, nakon sklapanja sporazuma objavio da će Kina na temelju ugovora Rusiji platiti avans. Visina avansa, prema riječima ministra, mogla bi iznositi do 25 milijardi dolara.

Isporuke plina Kini trebale bi biti realizirane preko istočne rute kroz ogranak plinovoda Snaga Sibira. Isporuke će vjerojatno početi 2018. količinom od 38 milijardi kubičnih metara godišnje s mogućim rastom do 60 milijardi godišnje. „Prirodni plin se iz Rusije ne isporučuje u NRK. Tek ove godine su počele neznatne isporuke tekućeg energenta. To znači da je potpisivanjem ovog ugovora za Rusiju otvoreno novo tržište“, istaknula je analitičarka tvrtke Alpari Ana Kokoreva.

Rusko-kineski savez: Još uvijek ne postoji de jure, ali gotovo da postoji de facto
Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini ponovno postavlja pitanje o perspektivama rusko-kineskih odnosa na dugoročnom planu. O tome Rossijska gazeta razgovara sa Sergejem Luzjaninom, zamjenikom direktora Institura pri Ruskoj akademiji znanosti.

Unatoč generalno pozitivnoj reakciji tržišta na informaciju o potpisivanju ugovora, stručnjaci smatraju da konačna dogovorena cijena, koja u prosjeku iznosi 350 dolara za tisuću metara kubičnih, za Gazprom može biti gotovo kritična, s obzirom da su se očekivanja ove tvrtke, prema informacijama iz različitih izvora, kretala oko cifre od 380 dolara za tisuću metara kubičnih. To je, naime, cijena koju danas plaćaju europski potrošači plina iz Rusije. Niža cijena možda je uvjetovana faktorom političke nestabilnosti i europskom željom za diversifikacijom isporuke plina iz Rusije. Prema mišljenju analitičara agencije Investkafe Grigorija Birga, cijene plina na unutarnjem tržištu Kine također igraju značajnu ulogu, s obzirom da razlika između ovih i uvoznih cijena zapravo određuje visinu supsidija za potrošače.“ Ugovor je, koliko je moguće procijeniti, potpisan na temelju najniže prihvatljive cijene“, konstatira Tatjana Mitrova, načelnica odjela za naftnu industriju Instituta za energetska istraživanja Ruske akademije znanosti. Po njenom mišljenju, „radi se o projektu koji od početka nije bio u tolikoj mjeri usmjeren na postizanje maksimalnog profita, koliko na diverzifikaciju tržišta, kao i regionalni razvoj istočnog Sibira i postizanje višestrukih efekata u razvoju ruske industrije“.

 

Složen projekt

Kako navodi Mihail Korčomkin, direktor tvrtke za konzalting East European Gas Analysis, isporuke plina u Kinu mogle bi postati isplative tek sredinom sljedećeg desetljeća. Međutim, očito je da se ova činjenica kompenzira značajnim političkim dividendama koje je Rusija dobila potpisavši „ugovor stoljeća“ u trenutku ozbiljnog vanjskog pritiska od strane Zapada. Pritom su, prema njegovom mišljenju, na gubitku ruski potrošači plina, jer će financiranje Snage Sibira zahtijevati ubrzani rast cijena plina na domaćem tržištu do razine izjednačavanja stope prinosa s izvoznim isporukama.

Vladimir Putin na summitu o azijskoj sigurnosti

Ohrabruje činjenica da će ekonomska suradnja dvije zemlje biti nešto više od samog transporta plina. Tijekom svog posjeta Vladimir Putin je predložio da se za nalazišta plina s kojih će se vršiti isporuke na temelju ugovora s Kinom ukine porez na eksploataciju prirodnih bogatstava. To je po završetku pregovora priopćio Igor Sečin, direktor Rosnefta, druge ruske naftne tvrtke s državnim sudjelovanjem. Ranije je stopa poreza na eksploataciju prirodnih bogatstava za nalazišta Gazproma u istočnom Sibiru već bila smanjena na oko 80 rubalja za tisuću kubičnih metara plina. „Činjenica da se predsjednik države danas osobno bavi ovim pitanjem govori o tome da smo blizu konačnog dogovora stoga želim mnogo uspjeha Gazpromu i CNPC-u, izjavio je direktor Rosnefta. Prema njegovim riječima, kao odgovor na Putinov prijedlog kineska strana bi mogla „predložiti recipročne mjere povezane sa sudjelovanjem Gazproma u distributivnim mrežama na tržištu NRK s mogućim uspostavljanjem izravnog odnosa s potrošačima“. Prema izjavi Sečina, plinski sporazum s Kinom „odavno je sazrio“. Korisnik novih poreznih olakšica mogao bi postati i Rosneft, koji  se planira priključiti isporukama plina u Kinu plinovodom Snaga Sibira. Ova tvrtka je već podnijela Ministarstvu energetike planove za dobivanja plina s nalazišta u istočnom Sibiru i na ruskom Dalekom istoku kojima ova tvrtka raspolaže.

KLJUČNE BROJKE SPORAZUMA

30

godina

400

milijardi dolara

38

milijardi kubičnih metara plina godišnje

Alternativna mogućnost u odnosu na isporuke plina Kini magistralnim plinovodom također bi mogla biti izgradnja tvornice za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina u okviru projekta Vladivostok SPG, kao i generalno isporuke ukapljenog prirodnog plina ovoj zemlji. Gazprom već planira u izgradnju tvornice Vladivostok SPG uključiti kineske tvrtke. Međutim, po mišljenju Mihaila Korčomkina, Vladivostok SPG je vrlo rizičan projekt, s obzirom na to da bi proizvodna cijena ukapljenog prirodnog plina u ovoj tvornici mogla biti viša od cijene plina u azijsko- tihooceanske regiji. Osim toga, tvrtka NOVATEK već je potpisala ugovor s kineskom kompanijom CNPC za isporuku 3 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina godišnje tijekom 20 godina u okviru projekta Jamal SPG. Stručnjaci se slažu da je izlazak na kinesko tržište ukapljenog prirodnog plina za Rusiju vrlo značajan, ali u ovoj sferi javlja se i jaka konkurencija od strane Australije i Katara. Stoga će Rusija, kako bi postigla konkurentnost, vjerojatno ponovno morati pribjeći korekciji cijena.