Argentina želi u BRICS
Za Argentinu bi sudjelovanje u BRICS-u moglo značiti financiranje pod povoljnijim uvjetima od onih koje nude druge međunarodne organizacije.Izvor: Ria Novosti
Indijski veleposlanik u Argentini Amarend Khatua ovih dana je izjavio da su se po tom pitanju pozitivno izjasnili Brazil, Indija i JAR, dok Rusija i Kina zasad razmatraju inicijativu Buenos Airesa.
Dileme po pitanju mogućeg prijema Argentine u BRICS najprije su povezane s činjenicom da je ekonomija ove velike južnoameričke zemlje opterećena ogromnim vanjskim dugom od preko 130 milijardi dolara, a to može biti težak teret za blok. Zato nije slučajno što u Ministarstvu vanjskih poslova RF smatraju da pitanje mogućeg ulaska Argentine u BRICS zahtjeva temeljito proučavanje.
Ipak, zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjapkov je izjavio: „Pristupamo konstruktivno svakom razgovoru o toj temi [za učlanjenje u BRICS, od koga god dolazila inicijativa“. Prema njegovim riječima, tema proširenja BRICS-a prisutna je u razgovorima između zemalja sudionica. Očekuje se da se u najskorije vrijeme ostvari niz kontakata na različitim razinama, a njihova završnica trebala bi biti summit BRIKS-a 15. srpnja u brazilskom gradu Fortaleza.
„Sudionici BRICS-a imat će priliku detaljno razmotriti to pitanje“, istaknuo je Rjapkov.
Već se zna da će poslije tog susreta novi premijer Indije doći u službeni posjet Argentini. Za srpanj je također zakazana posjeta generalnog tajnika KP Kine Xi Jinpinga Buenos Airesu. Sve to govori o zainteresiranosti Indije i Kine za tješnju suradnju s Argentinom. Peking već aktivno surađuje s Argentinom - koja je veliki dobavljač soje za Kinu. Osim toga, Peking ulaže značajna sredstva u izgradnju prekooceanskih koridora i u tom projektu polaže nade u Argentinu.
Na planu političke podrške Argentina se već pokazala kao saveznik Rusije. Predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner nedavno je oštro kritizirala dvostruke kriterije Zapada u odnosu prema „gotovo identičnim slučajevima“ na Krimu i na Falklandskim otocima.
Potencijal uzajamne suradnje Rusije i Argentine također je vrlo velik. Ipak, trgovačka razmjena, koja se zaustavila na razini 1,5 do 2 milijarde dolara godišnje, nikako se ne može nazvati zadovoljavajućom. „Rusija ima dugotrajne poslovne veze s Argentinom“, istaknuo je u intervjuu za Ruski vjesnik zamjenik direktora Instituta za Latinsku Ameriku RAN Boris Martinov i dodao: „Mi smo 1970-ih i 1980-ih godina isporučivali Argentini hidroenergetsku opremu i druge proizvode za strojogradnju. Sada odnose treba podići na višu razinu. Problem je u tome što je Rusija bila previše orijentirana na zapadna tržišta. Današnja realnost pokazuje koliko je ta ovisnost nepovoljna za Rusiju.“
Na planu političke podrške Argentina se već pokazala kao saveznik Rusije. Predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner nedavno je oštro kritizirala dvostruke standarde Zapada u odnosu prema „gotovo identičnim slučajevima“ na Krimu i na Falklandskim otocima (koje Argentina naziva Malvini), gdje je prošle godine također održan referendum o statusu teritorija. Međunarodna zajednica je to glasovanje, za razliku od krimskog, priznala kao legitimno.
Prema mišljenju Martinova, što se više država priključi BRICS-u, to bolje. „Taj format predviđa neovisnu vanjsku politiku i za strateški cilj Rusije postavlja stvaranje višepolarnog i multikulturalnog svijeta“, naglašava stručnjak. Želju za pridruživanjem BRICS-u u posljednje vrijeme izrazili su i Meksiko, Iran, Kazahstan i Indonezija.
Problem je u tome što je Rusija bila previše orijentirana na zapadna tržišta. Današnja realnost pokazuje koliko je ta ovisnost nepovoljna za Rusiju.
Boris Martinov, Institut za Latinsku Ameriku RAN
Za Argentinu bi sudjelovanje u neformalnom bloku moglo značiti financiranje pod povoljnijim uvjetima od onih koje nude druge međunarodne organizacije. Lideri BRICS-a su 2013. postigli dogovor o stvaranju rezervnog fonda u visini od 100 milijardi dolara za osiguranje u slučaju nestabilnosti tržišta. Također je donesena i odluka o stvaranju vlastitih financijskih institucija. Prema riječima koordinatora Ministarstva vanjskih poslova RF za pitanja grupe BRIKS Vadima Lukova, Razvojna banka BRIKS-a, koja se formira, a čiji bi opseg aktiva trebao iznositi 50 milijardi dolara, namijenjena je zajedničkim proizvodnim ulaganjima.
Kao stimulansi za formiranje tih struktura poslužili su takozvani monetarni ratovi, koji su podsjetili ne samo na nužnost diverzifikacije deviznih rezervi već i na nužnost i pogodnost obavljanja transakcija u međunarodnoj trgovini vlastitim novčanim jedinicama. Uzimajući u obzir važnost zemalja BRICS-a u međunarodnoj trgovini, financijske organizacije BRICS-a pomoći će u jačanju statusa valuta zemalja sudionica - rublje, juana, reala, rupije i randa. Zbog toga aktualni ekonomski problemi u Argentini izazivaju strepnju. Upravo oni bi mogli postati glavna prepreka za ulazak zemlje u ovaj klub.