Južni tok dobio neočekivanu podršku

Transport austrijskog plina iz Crnog mora plinovodom Južni tok najjeftinija je i najpristupačnija varijanta. Izvor: Reuters

Transport austrijskog plina iz Crnog mora plinovodom Južni tok najjeftinija je i najpristupačnija varijanta. Izvor: Reuters

Južnom toku, jednom od najskupljih i najznačajnijih infrastrukturnih projekata Gazproma, kojem je zbog događaja u Ukrajini prognozirana blokada, u pomoć je pritekla Austrija. Zauzvrat ona će dobiti mogućnost transportirati kroz ruski plinovod vlastiti plin, koji dobiva s nalazišta na Crnom moru. Na taj način protivnici Južnog toka su izgubili najvažnije adute, jer više neće moći nazivati Gazprom monopolističkim vlasnikom plinovoda.

Zbog ukrajinske krize Europska unija je pozvala Europsku komisiju da zamrzne pregovore o Južnom toku (JT). Glavna zamjerka EK upućena Gazpromu je činjenica da projekt JT nije u skladu s normama Trećeg paketa energetskih propisa. „Prema ovom paketu, 50 % kapaciteta plinovoda treba biti na raspolaganju stranim distributerima plina. Prema tome, sve ovisi o tome u kojoj mjeri će Austrija transportirati plin s Crnog mora. Teško da to u prvo vrijeme može biti 50 % kapaciteta. Samim tim zahtjev EK neće biti zadovoljen, što je još jedan povod da se nastavi pritisak na  Gazprom i RF“, objašnjava analitičarka tvrtke za trgovinu stranom valutom Alpari Ana Kokareva.


Crnomorski plin spašava Južni tok

Memorandum o izgradnji ogranka Južnog toka do Austrije, potpisan 29. travnja između austrijske tvrtke OMV i Gazproma, omogućit će Gazpromu nastavak rada na projektu. OMV planira koristiti Južni tok za isporuke plina s crnomorskog nalazišta Domino 1, gdje je ova tvrtka zajedno s tvrtkom ExxonMobil otkrila značajne zalihe ovog energenta. „Tvrtka OMV želi dobiti pristup Južnom toku kako bi transportirala vlastiti plin s Crnog mora do Europe, dok za Južni tok treba omogućiti pristup plinovodu trećoj strani, kako bi ispoštovao pravila EU“, izjavio je savjetnik koji surađuje s obje tvrtke.

Grafikon: Alternativni put plinovoda "Južni tok"

OMV planira do 2020. s nalazišta Domino 1 na Crnom moru dobivati dovoljno plina da pokrije 70 % godišnje potrošnje Austrije. A transport ovog energenta plinovodom Južni tok najjeftinija je i najpristupačnija varijanta, smatraju izvori iz plinske industrije.

Treba reći da su pregovori o potpisivanju plinskog memoranduma trajali gotovo sedam godina. U austrijskoj kompaniji smatraju da je duga povijest odnosa OMV-a s Rusijom pomogla postizanju dogovora. Na ruskom tržištu tvrtka je, naime, prisutna od 1968., što znači da je Austrija bila prva zemlja izvan socijalističkog bloka koja je potpisala sporazum o kupnji plina s Ministarstvom energetike SSSR-a.“ Naša suradnja s Gazpromom, koja traje već 50 godina, potpomogla je uspjeh ovog poduhvata, koji će omogućiti diverzifikaciju ruta isporuke energenta u Europu“, izjavio je generalni direktor OMV-a Gerhard Roiss, a prenosi agencija Reuters. Međutim, još jedan faktor je ubrzao potpisivanje ugovora, a to su konfliktni odnosi između Rusije i Ukrajine u sferi plinske industrije.

Ukrajina bez jeftinog ruskog plina?
Krajem ožujka ruski Gazprom i ukrajinski Naftogaz trebaju preispitati cijenu plina. Kijev može ostati bez popusta od 35% koji vrijedi od siječnja. Ukrajinski političari se još uvijek uzdaju u milost Rusije, dok analitičari tvrde da je i sam Bruxelles protiv ovog popusta. U svakom slučaju, Ukrajina nema čime platiti trenutne dugove Rusiji od preko 1,5 milijardi dolara.

Predstavnici Gazproma ponudu Austrijanaca opisuju kao pravovremenu. „Zaista smo se iznenadili, jer su pregovori o Južnom toku faktički bili obustavljeni. Zatim su došli Austrijanci i rekli da se žele vratiti u projekt. Nama je to došlo u pravom trenutku, zato smo iskoristili priliku i za nekoliko tjedana postigli dogovor“, izjavio je izvor iz Gazproma za Reuters.


Napetost će popustiti

Vodeći analitičar konzultantske tvrtke Wild Bear Capital Viktor Neustroev smatra da će spremnost Austrije za eksploataciju plina na Crnom moru i transport istog Južnim tokom sigurno djelomično smanjiti napetost u Crnomorskom regiji. „S obzirom da Europa pokušava umanjiti svoju energetsku ovisnost o Rusiji, mogla bi ove poteze Austrije ocjeniti na dva načina. Vjerojatnije je, ipak, da će većina zemalja stati na stranu Austrije i da Europska komisija neće moći staviti prigovor protiv ovog projekta. Primjedbe će biti samo formalne. Ne postoje ekonomski razlozi da se ne koristi JT“, smatra Neustroev.

S druge strane, generalni direktor trgovinske tvrtke GKFX Dmitrij Ranjev smatra da u ovoj fazi od Europske komisije ne traba očekivati ​​aktivne poteze. „Politička napetost oko Ukrajine i dalje utječe na odnose između Rusije i EU u energetskoj sferi i zato će, po našim procjenama, europski dužnosnici na neko vrijeme obustaviti svoju aktivnost u ovoj oblasti. O nekim pomacima moći ćemo govoriti tek za nekoliko mjeseci“, objasnio je Ranjev.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće