Rusija uvodi 'offshore' zonu na Krimu

Ako krimski offshore donese pozitivne rezultate i oživi investicijsku aktivnost, niska stopa PDV-a na Krimu zadržat će se i nakon završetka prijelaznog razdoblja. Izvor: RIA Novosti

Ako krimski offshore donese pozitivne rezultate i oživi investicijsku aktivnost, niska stopa PDV-a na Krimu zadržat će se i nakon završetka prijelaznog razdoblja. Izvor: RIA Novosti

Ruske vlasti su na Krimu uspostavile rekordno nisku poreznu stopu na dodanu vrijednost (PDV), na razini offshore zona poput otoka Jersey. Rusija na taj način planira na poluotok privući strane, ali i domaće investitore koji vraćaju svoj novac iz inozemstva u Rusiju.

Mjere bez presedana

Državni savjet Krima početkom svibnja 2014. uspostavio je nove porezne stope na dodanu vrijednost: 4% za običnu robu i 2% za robu od socijalnog značaja, kao što su prehrambeni proizvodi, oprema za djecu i lijekovi. Radi usporedbe navodimo da na cijelom teritoriju Rusije porez na dodanu vrijednost (PDV) iznosi 18%. Osim toga, lokalne vlasti su poreznim obveznicima otpisale sva dugovanja.

Što je Rusija napravila na Krimu za mjesec dana?
Od sredine ožujka, otkad je Krim postao dio Rusije, na poluotoku su narasle mirovine, pojeftinili su letovi iz Rusije, te je razrađen projekt stvaranja zone kockarnica.

Sniženje PDV-a na 2 do 4 % jedinstveno je u Rusiji. Tako niske porezne stope postoje samo u offshore zonama. Na primjer, slična stopa PDV-a od 3% vrijedi na otoku Jersey koji se vodi kao krunski posjed u La Mancheu, ali ne ulazi u sastav Velike Britanije.

Prema analitičaru nezavisne agencije Investkafe Mihaila Kuzmina, ovakva odluka izgleda sasvim logično. To je, naime, nužno kako bi se u regiju privukle dodatne investicije. „Ruske vlasti će se potruditi pružiti maksimalne olakšice za uvođenje biznisa na teritoriju Krima, jer ovoj regiji je potrebno obnavljanje i nove investicije za razvoj“, objašnjava ovaj stručnjak. Visina poreza je za sada utvrđena do početka 2015., ali nakon tog roka može biti i zadržana. Prema riječima direktora Uprave za pravni konzalting revizorske tvrtke Finekspertiza Viktora Demidova, ako ova mjera donese pozitivne rezultate i oživjeti investicijsku aktivnost, ovakva stopa PDV-a na Krimu će se zadržati i nakon završetka prijelaznog razdoblja“.

Zanimljivo je da je PDV jedan od federalnih poreza i ne ulazi u sferu nadležnosti regionalne vlasti. Ipak, u slučaju Krima učinit će se iznimka: rusko federalno zakonodavstvo će na poluotoku početi važiti tek od početka sljedeće godine. „Ova porezna zona bit će zanimljiva prije svega za poduzeća koja posluju na Krimu, kao i za ruske i strane investitore, pod uvjetom da oslabi napetost oko situacije u Ukrajini“, objašnjava stručnjak investicijske tvrtke UFS Vasilij Uharski. Prema njemu, odluka o smanjenju PDV-a se može promatrati kao korak u ovom smjeru.

I druge zemlje aktivno primjenjuju smanjenje poreza u određenim regijama. Na primjer, u američkoj državi Oregon ukinut je porez na promet, što je ovu regiju SAD-a učinilo privlačnom destinacijom za šoping, internetsku trgovinu i razvoj novih dizajnerskih rješenja velikih modnih brandova. Na Krimu ruska vlast ima slične planove. U ovom trenutku Ministarstvo ekonomskog razvoja razrađuje plan za stvaranje posebne ekonomske zone na poluotoku. Ako neka tvrtka za tri godine u ekonomiju regije uloži 150 milijuna rubalja (4,2 milijuna dolara), bit će oslobođena svih poreza, osim 10-postotnog poreza na dobit. No, razrada ovog programa je još u tijeku.


Potraga za novim rajem

Stvaranje povoljne porezne zone na Krimu odvija se u situaciji u kojoj ruske tvrtke traže nova mjesta za registraciju.

Kao prvo, ovaj proces je usko povezan s bankarskom krizom na Cipru. Prema podacima ruske Centralne banke, Cipar je 2011. zauzimao prvo mjesto među zemljama u kojima su se nalazila novčana sredstva iz Rusije. Prema procjeni međunarodne rejting agencije Moody's, depozit ruskih kompanija na Cipru iznosio je oko 19 milijardi dolara. Osim toga, stručnjaci ove agencije su izračunali da su ruske banke na Cipru držale ukupno do 53 milijarde dolara. Od ovog novca 10 do 12 milijardi dolara je bespovratno izgubljeno uslijed krize, a još toliko se „zaglavilo“ u lokalnom bankarskom sustavu. Ruske tvrtke su se tako prvi put suočile s opasnošću da izgube novac koji su sklonile u „sigurnu zonu“.

Dramatične epizode iz povijesti Krima
Ruski vjesnik predstavlja odabrane epizode po kojima je Krim zabilježen na karti svijeta mnogo prije nego što su njegovi stanovnici nedavno glasali za ulazak u sastav Rusije. Preko ovog malog poluotoka su se u davnim stoljećima prelamale prave „igre prijestolja“, najstariji biološki rat, epidemije, prvi uspješni medijski rat, a u novije doba vidio je i britansku i njemačku agresiju.

Kao drugo, ruske vlasti su najavile sveobuhvatan program „deofšorizacije“ ekonomije i povratka tvrtki iz inozemstva u Rusiju. U prosincu 2013. predsjednik Vladimir Putin je u obraćanju Federalnoj skupštini izjavio da svakako treba povesti borbu za „deofšorizaciju“ ekonomije. Zatim je Ministarstvo financija razradilo prijedlog zakona o tzv. kontroliranim stranim tvrtkama [stranim tvrtkama u kojima su ruski građani vlasnici dijela dionica - prim.prev.]. Prema ovom dokumentu, svi ruski građani koji izravno ili neizravno posjeduju barem 1% dionica u stranoj kompaniji dužni su o tome obavijestiti državu. Ako im pak pripada 10% dionica neke tvrtke koja je registrirana u offshore zoni, dužni su o tome obavijestiti porezne organe i platiti porez na zadržanu dobit.

U situaciji u kojoj je biznis prisiljen vratiti se iz offshore zona, ruske regije pokušavaju privući velike porezne obveznike. Vlasti u Moskvi su, između ostalog, najavile smanjenje regionalnog dijela poreza na dobit za naftne tvrtke sa 18% na 13,5%. Pritom se ne radi o cjelokupnoj dobiti, nego samo o njenom prirastu, tj. 13,5% poreza će se plaćati samo na razliku između dobiti tekuće i prethodne godine, a preostala dobit će se oporezivati ​​standardnom 18-postotnom stopom poreza.

Zbog toga sudionici tržišta smatraju da prijedlog Moskve i nije pretjerano velikodušan. Alternativna platforma za tvrtke je Sankt Peterburg, gdje se već nalazi Gazprom neft, tvrtka-kći plinskog giganta Gazproma. Međutim, ako na Krimu, kako najavljuju regionalne i federalne vlasti, ostanu važiti porezne olakšice, može se dogoditi da u utrci za velike tvrtke ovaj poluotok pretekne i Moskvu i Petrograd.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće