WTO kao teren za borbu protiv sankcija

Protiv sankcija

Kao odgovor na sankcije SAD-a prema ruskim kompanijama, među kojima je i banka "Rusija" Jurija Kovaljčuka, ruske vlasti su odlučile iskoristiti sistem WTO. Između ostalog, one su već uputile službeno priopćenje o tome da SAD ne ispunjava svoje trgovinske obveze. Osim toga, kako je izjavio ministar za ekonomski razvoj Aleksej Uljukajev, SAD bi se mogao suočiti s još jednom žalbom. Prema mišljenju ruskih službenika, američke sankcije krše prava ruskih pružitelja usluga koji posluju u SAD-u ili trguju s američkim kompanijama. Sankcije su u suprotnosti s jednim od osnovnih sporazuma WTO – Općim sporazumom o trgovini uslugama. Prema pravilima WTO neka zemlja može uvesti ograničenja na uvoz robe ili usluga u cilju očuvanja nacionalne sigurnosti, ali WTO ne predviđa mogućnost uvođenja sankcija. 

Osim toga, za prava Rusije u WTO će se boriti posebna organizacija. Krajem siječnja ruska državna banka Sberbank je zajedno s Ministarstvom za ekonomski razvoj i moskovskim Nacionalnim istraživačkim sveučilištem Visoka škola ekonomije najavila osnivanje Ekspertskog centra za pitanja WTO. Prva kompanija koja će dobiti pomoć stručnjaka mogao bi biti plinski gigant Gazprom, čije interese će direktno ugroziti Treći paket energetskih propisa Europske unije, koji Rusija i dalje osporava. Prema ovom paketu mjera, naime, Gazprom neće moći isporučivati plin u europske zemlje i istovremeno biti vlasnik vlastitih plinovoda.  

Opći kontekst

SAD, međutim, nije jedini oponent Rusije u WTO. Svoju prvu žalbu u okviru Svjetske trgovinske organizacije Rusija je podnijela protiv Europske unije krajem prosinca 2013. Radi se o takozvanim „energetskim korekcijama“, kojima se uvećava konačna cijena ruske robe na europskom tržištu. Europske zemlje, između ostalog, optužuju Rusiju da koristi, prema njihovom mišljenju, svoju nepoštenu prednost – jeftin prirodni plin. Kako bi kompenzirale ovaj čimbenik u formiranju cijene, one u okviru antidamping mjera primjenjuju „energetske korekcije“, i to prije svega protiv ruskih metalurških i kemijskih poduzeća. Ruske vlasti, s druge strane, smatraju da je jeftin prirodni plin objektivna prednost Rusije, a antidamping mjere nepošten mehanizam koji EU koristi za zaštitu vlastitih proizvođača.

U potrazi za alternativom sustavima Visa i MasterCard Nepouzdanost američkih sustava Visa i Mastercard, koji su prekinuli suradnju s nizom ruskih banaka nakon pripojenja Krima, prisilila je vlasti dotaknuti se ponovo teme prelaska na alternativne platne sustave.

Rusija je inicirala još jednu istragu, ovaj put protiv Kine. Ona se odnosi na cijene čeličnih bešavnih cijevi za naftne bušotine. Žalbu su podnijela ruska metalurška poduzeća, vodeće tvornice Rusije, među kojima su Čeljabinska, Volška i Sjeverska tvornica za proizvodnju cijevi. Prema njihovom mišljenju, zahvaljujući nestvarno sniženim cijenama kineskih proizvoda udio uvoza iz Kine u zemlje WTO u razdoblju od siječnja do rujna 2013. porastao je s 28,2% na 55,4%. Damping kineskih kompanija je doveo do toga da je rentabilnost prodaje samo u okviru Carinskog saveza za ostale sudionike tržišta tijekom ovih devet mjeseci bila tri puta manja, a profit je pao za 62,8%, izjavio je za Ruski vjesnik Oleg Kalinski, predsjednik Fonda za razvoj industrije cijevi.

Sve u svemu, zasada je još uvijek u tijeku razrada mjera za zaštitu interesa ruskih kompanija u okviru WTO, objasnio je za Ruski vjesnik izvor iz Ruskog saveza industrijalaca i poduzetnika. Treba znati da druge zemlje na ruske primjedbe uzvraćaju svojim žalbama. Tako je do kraja 2014. EU u okviru WTO već inicirala 12 istraga i najavila da će protiv Rusije pripremiti nove žalbe. Između ostalog, Europska unija je u travnju protestirala zbog ruske zabrane uvoza svinjskog mesa iz Europe.