Što je Rusija napravila na Krimu za mjesec dana?

Od sredine ožujka, otkad je Krim postao dio Rusije, na poluotoku su narasle mirovine, pojeftinili su letovi iz Rusije, te je razrađen projekt stvaranja zone kockarnica.

Rezultati nakon mjesec dana 

Iako postoje i negativne posljedice: Krim proživljava probleme s pitkom vodom i opskrbom električnom energijom, a velike banke su prestale raditi na poluotoku.

Ulazak Krima u sastav Rusije doveo je do potpunog preispitivanja bankovskog sistema: s poluotoka otišle su sve velike ruske i ukrajinske banke.

„Krupne ruske banke na Krimu neće raditi, zato što takvi igrači kao što su VTB, Bank Moskve i Alfa-Bank imaju velika kćerka-poduzeća u Ukrajini, te je potpuno očigledno da je nemoguće zbog političke i ekonomske situacije spajati aktivni biznis na Krimu i Ukrajini“, rekao je Mihail Zadornov, predsjednik banke VTB24.           .

Prema njegovim riječima, na poluotoku će ostati banke koje rade samo na Krimu – prije svega Ruska nacionalna komercijalna banka i Crnomorska banka rekonstrukcije i razvoja. Oko njih će se razvija bankovski sustav Krima.

Krim dobiva svoj Monte Carlo
Na Krimu će biti otvorena zonu kockarnica. Ruske vlasti planiraju uz pomoć casina i slot aparata osigurati proračunu poluotoka priljev sredstava nužnih za njegov razvoj. Očekuje se da će projekt privući i strane investitore. Prema procjenama ukupne investicije u projekt iznosit će 1,5 milijardi dolara i trebale bi Krim učiniti konkurencijom Monte Carlu i Las Vegasu.

Na njih će prijeći pasive i imovina ukrajinskih banaka - najveće banke Ukrajine Privat-bank koja je odlučila ne nastaviti rad na poluotoku.

Ruske banke će također predati tim kreditnim organizacijama svoje aktive i pasive. Konkretno govoreći, VTB24 imala je na području Krima 12 odjela koji su, između ostalog, pružali usluge i Crnomorskoj floti.


Rastu mirovine

Prema informacijama Ministarstva rada Rusije, danas na Krimu i Sevastopolju boravi 677 tisuća umirovljenika. Ulazak poluotoka u sastav Ruske Federacije za njih je rezultirao rastom mirovina.

Prosječna visina mirovina na poluotoku iznosi 5 570 rubalja (156 $), a u Sevastopolju 6 200 (173$). To je niže nego na teritoriju Rusije.

Nakon ulaska više od trećine umirovljenika na Krimu i Sevastopolju već su dobili povećanu mirovinu za 25%.

Još jedna ozbiljna promjena tiče se prometnih puteva. Početkom travnja 2014. Ukrajinske željeznice su ukinule nekoliko vlakova na Krim: svi vlakovi iz Rusije na poluotok idu preko ukrajinskog teritorija.

Ruske željeznice priopćile su da ne isključuju mogućnost potpunog ukidanja vlakova iz Rusije na poluotok.

Zasad su se strane uspjele usuglasiti oko jednog dijela maršruta, no problem još uvijek nije riješen.


Voda i električna struja
 

Isto tako nisu riješeni problemi s isporukama na poluotok pitke vode i opskrbe električnom energijom. Vodoopskrba Krima 80% ovisi o isporukama vode iz Ukrajine po Sjevero-krimskom kanalu, no te je isporuke Ukrajina ograničila do minimuma.

Zato će radi osiguranja pitke vode na jugo-istoku Krima bušiti na poluotoku nove rupe.

U svibnju će stručnjaci ruske kompanije RusHidro otići na poluotok: nije isključeno da će ruska kompanija uzeti krimske kanale u koncesiju. 

Krim ne ovisi o Ukrajini samo s gledišta isporuke voda, nego i električne energije. Elektrane na Krimu pokrivaju samo 10-30% potreba: od 1 400 MWt 70-90% otpada na prijelaz od ukrajinskog električnog sustava.

Trenutno Ministarstvo energije Rusije razmatra nekoliko mogućnosti, uključujući izgradnju generacije kapaciteta otprilike na 1 320 MWt na poluotoku ili sprovođenje podvodnog kabela preko Kerčenskog tjesnaca.


Razvojni planovi
 

Tijekom posljednjih mjesec dana ruske vlasti su odlučile kako će se razvijati Krim: na račun rasta turizma i stvaranja zone kockarnica.

Broj dolazaka turista planira se povećati prije svega na račun smanjenja cijena avionskih karata.

Prema informacijama Ministarstva rada Rusije, danas na Krimu i Sevastopolju boravi 677 tisuća umirovljenika. Ulazak poluotoka u sastav Ruske Federacije za njih je rezultirao rastom mirovina.

Posljednjih godina poluotok je redovito posjećivalo oko 5,5-6 milijuna turista godišnje, pritom oko 60% su činili ukrajinski građani, uključujući i stanovnike regija koje se nalaze u susjedstvu, a koji su dolazili na poluotok vlakom ili automobilom.

Sad lokalne vlasti žele usmjeriti na poluotok ruske turiste.

Oko 20 tisuća deportiranih Armenaca sad se konačno može vratiti na Krim
Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina o rehabilitaciji naroda deportiranih iz Krima daje nadu će se na Krim vratiti 20 tisuća krimskih Armenaca, koji su u 40-im godinama 20. stoljeća deportirani s poluotoka.

Prema izjavi Vladimira Putina, avionski prijevozi neće se oporezivati na dodanu vrijednost do 1. siječnja 2015.

Kao rezultat cijena koštanja prijevoza će se smanjiti za 18%. Osim toga, vlada je uvela dodatne subvencije za letove na Krim: takva shema ranije je bila isprobana u drugim ruskim regijama. Po toj shemi subvencioniraju se letovi u Kalinjingrad i na Daleki istok.

Cijena karata iz Moskve u Krim već se smanjila s 11 000 rubalja (300$) do 7, 5 tisuća rubalja (200$).

Osim jeftinih avionskih karata, izgradnja zone kockarnica trebala bi privući turiste na Krim. Taj prijedlog zakona Vladimir Putin je već unio u donji dom Državne Dume.

Ruske vlasti planiraju otvoriti prvi kazino na poluotoku krajem 2016. i računaju na to da će klaster kockarnica biti izravni konkurent Monte-Carlu, Las-Vegasu i Macauu.

S gledišta razvoja poluotoka izgradnja zone kockarnice pomoći će stvaranju više od 10 tisuća radnih mjesta u republici.

Opći obim investicija u prvoj etapi se procjenjuje na 1,5 milijardu dolara od kojih će se sredstva iz budžeta ulagati samo u stvaranje potrebne infrastrukture.