NE Paks osigurava više od polovine struje u Mađarskoj. Izvor: AP
Nuklearna energetika, koja je nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani u Fukušimi doživela izvjesnu krizu, postupno se oporavlja i ponovo osvaja svoju poziciju u svijetu. Tijekom posljednjih par godina već nekoliko zemalja, među kojima i neke europske, donijelo je odluku o značajnom razvoju kompleksa nuklearnih elektrana.
Finska, koja je poznata po tome što posjeduje najstrožu nuklearnu kontrolu na svijetu, u prosincu je 2013. potpisala ugovor s kćerkom-kompanijom ruske državne korporacije za nuklearnu energiju Rosatom o izgradnji nove nuklearne elektrane. A parlament Madžarske je u veljači 2014. ratificirao međudržavni sporazum s Rusijom o razvoju kapaciteta nuklearne elektrane Paks.
Nuklearna energija je za Madžarsku jedan od glavnih stubova njene energetske sigurnosti. Energetskom strategijom Madžarske predviđeno je da se u eksploataciju uvedu novi nuklearni kapaciteti putem povećanja broja energetskih blokova već postojeće i aktivne elektrane. Je li Budimpešta trebalo žuriti s ovom odlukom?
Udio uvoza jeftine električne energije u Madžarskoj je značajno porastao tijekom posljednjih godina i 2013. je iznosio 28%. Daljnji porast uvoza doveo bi do ugrožavanja energetske sigurnosti zemlje, zato što zbog jeftine „tuđe“ električne energije aktiviranje novih kapaciteta nije rentabilno. A to znači da bi u doglednoj budućnosti zemlja mogla postati energetski ovisna o susjedu.
Paks je 2013. osigurao više od polovine energije u energetskom bilancu zemlje, pri čemu je došlo do smanjenja proizvodnje u okviru nerentabilnih energetskih postrojenja. Prema najnovijim prognozama madžarske elektrodistribucije MAVIR, energetski kapaciteti u Madžarskoj će do 2030. pasti na 5120 MW, i bit će potrebno aktivirati 11400 MW dodatnih kapaciteta. Rusi su za povećanje kapaciteta elektrane Paks predložili upotrebu energetskih blokova generacije 3+ ukupnog kapaciteta 2400 MW. S obzirom da će aktivni energetski blokovi Paksa u razdoblju 2032–2037. obustaviti proizvodnju, 2038. će u sustavu umjesto 4400 MW biti samo 2400 MW električne energije iz nuklearnih postrojenja.
Brojke same govore. Jasno je da izgradnju dva nova bloka Paksa treba početi već sada, jer izgradnja dugo traje.
Povećanje kapaciteta Paksa će Madžarskoj osigurati konkurentnost i dati joj adute u odnosu na druge zemlje. Danijel Beneš, generalni direktor češke elektroenergetske kompanije CEZ skrenuo je pozornost na to da će zahvaljujući novim nuklearnim kapacitetima za 15–20 godina električna energija koja se proizvodi u Madžarskoj biti znatno jeftinija nego ona koja se proizvodi u Češkoj.
Novac za dogradnju nuklearne elektrane daje Rusija, a za uvjete kreditiranja ne može se reći da su nepovoljni. Treba uzeti u obzir da financijske institucije u svijetu ne daju kredite na razdoblje duže od 15 godina. Sporazum čiji je rok 21 godina Madžarskoj daje povoljne uvjete, a vraćanje kredita treba početi tek nakon uvođenja u eksploataciju novih kapaciteta. Kamatna stopa iznosi 4,5%, što znači da je niža od tržišne, odnosno kredit je za Budimpeštu očito više nego povoljan.
Hrvatska propušta priliku iskoristiti potencijalne multiplikacijske faktore velikog energetskog projekta na svojem teritoriju
Nenad Filipović - direktor MBA projekta i zamjenik direktora IEDC škole menadžmenta na Bledu, profesor na Sveučilištu Virginia, savjetnik brojnim slovenskim i međunarodnim tvrtkama i autor više od 30 studija i mnogih članaka.
Mislim da će projekt proširenja Paksa imati samo vrlo indirektan utjecaj na Hrvatsku. Prva potencijalna dimenzija utjecaja je ekološka. Pretpostavljam da će dodatna prisutnost ruske nuklearne tehnologije u neposrednoj blizini hrvatskog teritorija izazvati zabrinutost ekoloških krugova u Hrvatskoj, a s time i medijsku pažnju te možda i određeni interes opće javnosti. S jedne strane, napredak ruske nuklearne tehnologije je posve očit te nije za očekivati da bi na teritoriju EU bio građen objekt koji ne bi zadovoljavao najviše suvremene sigurnosne standarde. Negativna bi medijska kampanja, ukoliko dođe do nje, kao trajniju posljedicu mogla imati samo odnos javnosti i politike prema za Hrvatsku relevantnijim nuklearnim projektima, prije svega prilično izvjesnim proširenjem NE Krško.
Ne očekujem da bi hrvatske tvrtke mogle biti neposredno angažirane na projektu u iole značajnijem opsegu. Hrvatska nije strateški partner Rusije, a najvitalnija hrvatska industrijska poduzeća nemaju tehnoloških znanja i referenci da bi se natjecala za uključivanje u projekt s većim postavkama. Iako bi Končar na dijelu transformatora i rasklopnih postrojenja mogao biti tehnički kvalificiran, to je vrlo mali dio ukupne vrijednosti projekta, ali i dovoljno velik, da će na izbor partnera utjecati i drugi, prije svega politički i financijski faktori, nepovoljni za našu stranu.
Treća važna dimenzija, koja bi mogla imati utjecaj na Hrvatsku, jeste dugoročna promjena energetske bilance u regiji. Nuklearne elektrane se općenito smatraju dugoročno povoljnim izvorom električne energije, koje u regiji nema dovoljno. Ukupno uzevši, Hrvatska ima katastrofalno negativnu energetsku bilancu. Ukoliko već sami nismo spremni popraviti stanje na tom području, dogodit će nam se da nas u uređivanju energetskih bilanci prestignu susjedi. Ekonomski gledano madžarski projekt ima negativnu i pozitivnu dimenziju: propuštamo priliku da iskoristimo potencijalne multiplikacijske faktore velikog energetskog projekta na svojem teritoriju, a uz promjenu dugoročne raspoloživosti regionalnih izvora možda smanjujemo interes strateških inozemnih ulagača da sličan projekt realiziraju kod nas. S druge strane, ovisno o razvoju događaja možda dobivamo dugoročni izvor nešto jeftinije energije. Na kraju, promjena unutarnjih energetskih i gospodarskih prilika u Madžarskoj može promijeniti i poziciju MOL-a te i time utjecati na hrvatske interese na području energetike.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
