Rusija vraća zaostatak u ekonomskoj suradnji s državama Azije

Izvor: Rossijskaja gazeta

Izvor: Rossijskaja gazeta

Rusija planira povećati obim trgovine s azijskim državama, širi krug partnera i u pojedinim slučajevima mijenja strukturu izvoza. O tome je ispričao ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukaev koji je u radnoj posjeti boravio u Seulu.

Gospodine Uljukaev, govorimo li o preorijentaciji ruskog izvoza s Europe na Istok? Tko su naši glavni partneri u Aziji?

Aleksej Uljukaev: Ne bih govorio o preorijentaciji s Europe na Istok. Azijsko-tihoocenaska regija je centar svjetskog ekonomskog rasta, gdje se proizvodi više od 50% svjetskog BDP-a. To su ogromni financijski resursi, najveći fondovi, investitori. No kod nas se trgovinsko-ekonomska i investicijska suradnja s njima nije razvijala tako aktivno kako smo to priželjkivali. Naš ukupni obim trgovine s Japanom i Republikom Korejom čini samo 60 milijardi dolara, a ako uzmemo u obzir i Kinu, onda 150 milijardi dolara. To je tri puta manje nego obim trgovine s Europom. Pritom treba uzeti u obzir da ekonomski potencijal u Aziji nije manji. Vraćamo naš zaostatak. To ne znači da smo se okrenuli od Europe prema Aziji.

Koliko se u sagledivoj perspektivi može povećati robni promet s državama ASEAN-a i Istočne Azije?

A. U.: Cilj smo postavili ambiciozno – dovesti do kraja 2015. obim robnog prometa s Republikom Korejom do 30 milijardi dolara. Cilj je razumljiv i moguće ga je postići. Naravno, možda ne tako brzo kao što smo htjeli ranije. Tempo ekonomskog rasta u čitavom svijetu postao je malo drugačiji. Ipak, smatram da su to realni ciljevi. 

Kina se sprema aktivno pomagati Moskvi
Sankcije i odlazak zapadnih investitora nakon ukrajinske krize prisilit će Rusiju da ozbiljno uspostavi odnose s istočnim susjedima. U srednoročnoj perspektivi Azija može biti glavno tržište prodaje za rusku robu te izvor kapitala i tehnologije.

Istovremeno moramo mijenjati strukturu našeg izvoza. Trenutno tamo dominiraju mineralne sirovine. Treba misliti o koncentraciji robe s višom razinom prerade, o zrakoplovnoj tehnici – o razvoju Suhoj Superjeta, recimo. Imamo dobre projekte na tržištu u Meksiku, Indoneziji, drugim državama. U tijeku je veliki i dobar posao s Vijetnamom. Već pripremamo zonu slobodne trgovine. Ako s Korejom samo razmatramo to pitanje u apstraktnim terminima, onda s Vijetnamom gotovo pripremamo sporazum.

Naša biznis-misija kreće prema državama ASEAN-a: u Singapur, Maleziju, Indoneziju. Tamo isto postoje ekonomske, trgovinske veze. Već sad predviđamo da će obim trgovine s ASEAN-om svake godine rasti za 10%. Već sad iznosi polovinu prometa sa SAD-om. Mislim da će se uskoro izjednačiti. Možemo predložiti jako zanimljive projekte na području infrastrukture. Postoje projekti u oblasti informacijskih tehnologija, energetske infrastrukture. Općenito gledajući, ekonomski uzajamni odnos Rusije i država ASEAN-a ima dobru budućnost. Trgovinski promet već sad iznosi otprilike 18 milijardi dolara. 

Trebamo li se ozbiljno bojati mogućih ekonomskih sankcija od strane SAD-a i Europe? Kako mogu utjecati na našu ekonomiju?

A. U.: Potrebno je razlikovati retoriku kojoj mogu pribjeći predstavnici tih država te realne stvari. Retorika može biti emotivna, te neko vrijeme i ostaje kao takva. To jednostavno treba preživjeti. Ne vrijedi reagirati u takvom stilu.

A sasvim druga stvar je realan plan. Porazgovarajte s biznisom Zapada – biznis bježi od ideja sankcija, jer one nikad ne dovode do racionalnog rezultata. Ni jedna strana od tog neće imati koristi. Zbog toga se nadam da će racionalni princip, koji vuče porijeklo prije svega od biznisa, pobijediti.

Isto tako, te neurotične prilike nestabilnosti nikad ne mogu pojačati investicije u biznisu. Investitori zasad ocjenjuju rizike. Otvoreno govoreći, čak me ne uznemiravaju sankcije, već razdoblje nestabilnosti, neodređenosti. A biznis želi dočekati kraj tog razdoblja. Prilike će dovesti do otjecanja investicija, kapitala, smanjenja robnog prometa. No tome moramo suprotstaviti naš aktivni konstruktivni posao za uspostavljanje veza s našim pouzdanim partnerima, među kojima se nalazi i Republika Koreja. 

Ukrajinska kriza i „bikovi“ na burzi
Strani investitori se vraćaju na rusko tržište vrijednosnih papira. Kriza u Ukrajini je tijekom prva dva tjedna oborila indekse na ruskoj burzi, ali je već sutradan nakon krimskog referenduma zabilježen rast burzanskih pokazatelja. Za dva dana su indeksi na Moskovskoj burzi skočili u prosjeku za 6-7%. Stručnjaci kažu da to znači da tržište ne vjeruje u oštre sankcije protiv Rusije i uspoređuju ovu situaciju s 2008. godinom (rat s Gruzijom).

Nekoliko riječi o Krimu. Može li se u budućnosti od Krima napraviti privlačna regija?

A. U.: Smatram da će se situacija s ekonomskim stanjem Krima jako mijenjati. Na Krimu je, između ostalog, jako dobro razvijen mali i srednji biznis. Ne samo da kanimo ići na Krim sa svojim idejama i planovima, nego i posao s malim i srednjim biznisom može biti zanimljiv za mnoge naše druge regije.

Treba uzeti u obzir da će taj biznis, budući da je jako značajan na planu regionalnog bruto proizvoda, biti jako malen s gledišta oporezivanja. Mnogo tog je ostalo u sjeni. Ako možemo izvesti taj biznis iz sjene, na Krimu će se pojaviti moćni resurs za popunjenje svojeg budžeta vlastitim prihodima.

Posebna je priča infrastruktura, pojedinačni investicijski projekt: most preko Kerčenskog tjesnaca, željeznice i automobilske ceste, komunikacijski sustavi, opskrba električnom energijom, mreže visokog napona, luke s dubokim vodama itd. To su investicije koje donose profit. A to je već sasvim druga slika s gledišta turizma, logistike, prometnih usluga.

Ruski tekst na sajtu Rg.ru