Kina se sprema aktivno pomagati Moskvi

Izvor: Reuters

Izvor: Reuters

Sankcije i odlazak zapadnih investitora nakon ukrajinske krize prisilit će Rusiju da ozbiljno uspostavi odnose s istočnim susjedima. U srednoročnoj perspektivi Azija može biti glavno tržište prodaje za rusku robu te izvor kapitala i tehnologije.

Suma prepreka

„Ne samo da će sankcije ozbiljno utjecati na ekonomiju Rusije, nego mogu i pogubno utjecati na svu svjetsku ekonomiju. Ipak, Rusija mora znati da daljnja eskalacija samo ju još više izolira od međunarodne zajednice“, rekao je američki predsjednik Barack Obama, objavljujući primjenu izvanrednog ekonomskog paketa protiv Rusije kao odgovor na pripajanje Krima od strane Rusije.

Sankcije, koje uvodi Washington, uključuju zamrzivanje američkih dionica i zabranu ulaska u SAD za čitav niz visokih ruskih dužnosnika, šefova državnih kompanija, te nekoliko krupnih biznismena koji su tijesno povezani s Kremljem. Banka Rusija je jedina organizacija koja je podvrgnuta sankcijama. Istim putem idu i države EU. Osim toga, Moskvu su kaznili isključenjem iz „osmorke“, obustavom pregovora o poticanju i zaštiti investicija (SAD) i pojednostavljenju viznog režima (EU), te zamrzavanjem vojno-tehničke suradnje.

Zašto je loše izolirati svjetsku silu
SAD i EU prijete Rusiji ekonomskim sankcijama zbog njene pozicije prema Ukrajini. Stručnjak Ministarstva vanjskih poslova predlaže da se sjetimo kakav je bio rezultat sankcija prema Kini 1989.: može se reći da su upravo sankcije pomogle Pekingu razviti svoju vojnu industriju, diversificirati privredu i ojačati odnose s Rusijom.

Međunarodni biznis jednoznačno interpretira situaciju u Ukrajini kao veliki rizik za bilo koju operaciju povezanu s Rusijom. Osjetljivom za rusku ekonomiju može biti i reakcija globalnih financijskih tržišta. Agencije Moody's i S&P, koje se bave rejtingom, već su objavile da mogu smanjiti rejting Rusije. Ako se to dogodi, povećat će se cijena zajmova na vanjskim tržištima za državu, glavne financijske državne institucije kao što su Sberbanka, VTB i VEB, a potom lančanom reakcijom i za sve kompanije koje se bave novcem na Zapadu. Prema podacima Banke Rusija, početkom 2014. ruske banke bile su dužne strancima gotovo 215 milijardi dolara, a kompanije oko 438 milijardi dolara. Samo u sljedeće dvije godine moraju platiti po vanjskim dugovima gotovo 88 milijardi dolara, a kompanije više od 182 milijarde dolara.

Posljedica zaoštravanja odnosa sa Zapadom može postati i zatvaranje pristupa za ruske kompanije globalnim financijskim centrima. Tijekom mnogih godina većina ruskih kompanija odabrala je za svoj IPO (inicijalna javna ponuda op. red.) Londonsku efektnu burzu te američke NYSE i NASDAQ. Sad mnogi IPO mogu biti ukinuti ili odgođeni za bolja vremena. Još jedna negativna posljedica je bijeg kapitala koji može dostići do 50 milijardi dolara u jednom kvartalu.

Ne manje ozbiljne posljedice može imati i težnja EU da smanji ovisnost o ruskim ugljikovodicima, što će omogućiti provedbu rigoroznije politike prema Moskvi. No uzimajući u obzir energetsku ovisnost o Rusiji, Europa ne može odbiti ugljikovodike iz Ruske Federaxije. Glavna prijetnja je moguća liberalizacija izvoza iz ZND-a i SAD-a.


Strogo na istok

Međutim, Moskva je čini se već osmislila kako može nadoknaditi gubitke. Odgovor na sankcije Zapada mora postati razvoj trgovinsko-ekonomskih veza s Istokom. Azija zaista može postati za Rusiju punovrijedno tržište koje bi bilo alternativa Europi, uvjeren je Sergej Men, voditelj Eurasia Capital Partners. Prema njegovim riječima, države Istočne i Jugo-istočne azije su najbrža tržišta u razvoju za potrošnju glavnih grupa ruske izvozne robe: ugljikovodika, metala, kemije, prehrambenih namirnica. Kina je od 2009. najveći trgovinski partner Rusije (89 milijardi dolara u 2013.). Osim toga, Peking je spreman pomoći ruskim partnerima. Bez obzira na to što je politička reakcija Kine na događaje na Krimu bila suzdržana, na ekonomskom planu Kina je spremna aktivno pomagati Moskvi da preživi ekonomske sankcije. 

Ruski Daleki Istok okreće se prema Kini
Ruska vlada najzad je odlučila kojim putem će se dalje razvijati Daleki Istok. Ova problematična regija preusmjerit će se na tržište zemalja azijsko - tihooceanske regije, a posebno Kine. Radi toga će se na Ministarstvo za razvoj Dalekog Istoka prenijeti jedan dio funkcija drugih resora.

Kao jedno od mogućih osiguranja bilo je jačanje suradnje s alternativnim partnerima – Južnom Korejom i Japanom, koji je krajnje uznemiren razvojem Kine. „Nakon dolaska na vlast kabineta novog premijera Shinza Abea Tokio polaže velike nade na suradnju s Rusijom. Cilj nije samo razvijati biznis japanskih kompanija na Dalekom istoku Ruske Federacije, nego i pomoći Rusiji da ne postane privjesak Kine“, govori jedan od stručnjaka koji je konzultirao japansku vladu. Radi uspostavljanja odnosa s Rusijom i osobno s Vladimirom Putin Abe je postao jedan od lidera „sedmorke“ koji su posjetili Olimpijske igre u Sočiju. Ipak trenutno jača pritisak na Tokio.

SAD-u predstoji napraviti ozbiljni geopolitički izbor: ili će Washington i dalje praviti pritisak na Tokio i Seul, da bi pojačali izolaciju Moskve, ili će dopustiti svojim partnerima u Aziji da se ograniče na čisto simboličke sankcije kako ne bi gurnuli Moskvu,  ne ostavivši Rusiji neki drugi izbor, u zagrljaj kineskih partnera.

Ruski tekst na sajtu Kommersanta

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće