Krim je u stanju sebi osigurati ekonomsku neovisnost

Stručnjaci rekli kako će se rješavati pitanja osiguranja vode, energije, goriva i hrane. Izvor: Mihail Voskresenskij / RIA Novosti

Stručnjaci rekli kako će se rješavati pitanja osiguranja vode, energije, goriva i hrane. Izvor: Mihail Voskresenskij / RIA Novosti

Ukrajinske vlasti prijete Krimu da će isključiti vodu, električnu energiju te drugim sankcijama. Međutim, ruski stručnjaci ipak smatraju da se Krim može, iako ne odmah, osigurati bez pomoći Ukrajine.

Kako izjavljuju vlasti Krima, ozbiljno se bave prijetnjama Kijeva da liše buntovni poluotok električne energije i vode. „Radimo na alternativnim izvorima električne energije. Vodu smo spremni kupovati od Ukrajine čak po višim cijenama. Ako nam je ne žele prodati, kamo će onda s njom?“, izjavio je Interfaksu predsjednik Vrhovnog vijeća Vladimir Konstantinov. Prema riječima krimskih političara, republika nije dužna ni za plin, ni za vodu, ni za električnu energiju, zato isključenje može biti samo politička mjera. 

Jedan od glavnih problema je vodoopskrba. Krim nema vlastitih izvora ni velikih rijeka, zato vodu dobiva preko Severo-krimskog kanala – Dnjepra. Političari u Kijevu znaju da nije jako komplicirano lišiti vode buntovni poluotok – dovoljno je samo zatvoriti brane.

Geostrateški značaj regije uz Crno more
Otprilike do kraja 18. st. Crno more je bilo unutarnje tursko more. Nakon što se Rusko Carstvo/SSSR učvrstilo na njegovim obalama, prilike u regiji definirao je otpor regije prema Osmanskom Carstvu/Turskoj. Nakon Drugog svjetskog rata Turska je postala članica NATO-a, a Rumunjska i Bugarska ušle su pod Varšavski pakt na čelu sa Sovjetskim Savezom. Ta opozicija odredila je relativnu stabilnost geopolitičke situacije. Crnomorska regija bila je daleko od glavne scene svjetske politike.

Međutim, ruski stručnjaci misle da se Krim može spasiti od suše. Kako je rekao časopisu BIZNES Online Vladimir Deboljski, voditelj laboratorija na Institutu vodenih problema pri Ruskoj akademiji znanosti (RAN), jedini izlaz je izgradnja vodovoda po dnu Kerčenskog tjesnaca. Prema računicama, izgradnja će zauzeti 2-3 mjeseca, maksimum šest mjeseci, te će za to biti potrebno 2-3 milijarde rubalja.

Još jedna ozbiljna prijetnja za Krim je obustava pružanja električne energije. Trenutno Krim osigurava samo oko 20% vlastitih potreba za električnom energijom. Kako je rekao voditelj analitičke uprave Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Aleksandar Pasečnik, poloutok se može opskrbiti elektičnom energijom iz Rusije, ako se po dnu Kerčenskog tjesnaca provede kabel. Prema njegovim riječima, u slučaju brze izgradnje do zime može se na poluotoku osigurati manje-više stabilna električna opskrba.

Kako smatra Pasečnik, još jedna alternativa Krima za osiguranje električnom energijom je izgradnja termoelektrana koje rade na plin, za što će, međutim, trebati još više vremena. Krimske vlasti već razmatraju tu varijantu. Doduše, računice pokazuju da za izgradnju novih termoelektrana nema dovoljno plina na Krimu.

Kompanija Černomorneftegaz, koja vadi gorivo na trima nalazištima, može povećati proizvodnju, prema ocjeni Konstantina Simonova, generalnog direktora Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost, s 1,65 milijardi kubika do 2,5-3 milijarde kubika plina. Ipak u slučaju izgradnje svih potrebnih novih termoelektrana možda ni takvo povećanje dobivanja plina neće biti dovoljno.

Još jedan aktualni, iako privremeni, problem poluotoka je nedostatak naftnih proizvoda. Kako izvještava Oilnews, jedan od uzroka je prekid isporuka željeznicom. Osim toga, zbog političke nestabilnosti isporučitelji nafte se susreću s poteškoćama sa zakupljivanjem brodova za istovar na Krimu, u lukama Feodosiji i Kerču.

Vlasti Krima su već objavile kakve će pravne mjere biti poduzete da bi se poluotok osigurao svim potrebnim stvarima. Kao prvo, vlasništvom Krima postat će državne kompanije, uključujući Černomorneftegaz i željeznice.

Međutim, prema mišljenju direktora za energetski program ukrajinskog Centra Razumkov, Kijev nije zainteresiran za isključenje vode, električne energije i plina Krimu. Jedina situacija zbog koje može nastati sukob je privatizacija energetskih i drugih proizvođačkih kompanija, recimo, gore spomenutog Černomorneftegaza. „Ne zavidim onoj ruskoj kompaniji koja se na to odluči. Ukrajinska strana će se obratiti međunarodnom sudu, u tom slučaju mogu biti zatvoreni strani računi ruske kompanije“, istaknuo je stručnjak. 

Ako zbog političkih ambicija Kijeva Krim može privremeno biti pod nestašicom vode ili goriva, onda glad, uvjeravaju stručnjaci, ne prijeti stanovnicima. Kako je rekao Novim izvestijama Mihail Deljagin, direktor Instituta za probleme globalizacije, neće na Krimu biti nestašice proizvodnje ni robe svakodnevne potražnje. „U slučaju krize Rusija uvijek može prebaciti tamo namirnice i robu“, istaknuo je stručnjak. „Jedinstveni problem jest taj da će namirnice poskupljivati zbog političke nestabilnosti. Pritom u vezi s planiranim prelaskom na rubalj ušteđevine stanovnika Krima će se u ukrajinskoj nacionalnoj valuti devalorizirati, zato će biti teže živjeti na poluotoku u sljedećim mjesecima“.

Zasad dok, kako su rekli Ruskom vjesniku lokalni stanovnici, osnovne namirnice nisu poskupjele, nema nikakve nestašice. Jedino što ljuti stanovnike Krima jest to da će turistička sezona biti uništena. Prema riječima vlasnika privatnih pansiona, gosti koji su već rezervirali sobe za ljeto (uglavnom iz Rusije) masovno otkazuju svoje aranžmane. Pa ipak, stanovnici Krima su puni optimizma i vjeruju da će život u neovisnom Krimu biti bolji: nakon referenduma ljudi su izlazili na ulice sa šampanjcem, u čitavom nizu gradova proslavljali su se rezultati referenduma na Krimu.