Koje sankcije plaše rusku ekonomiju

„Razmatramo čitavu seriju ekonomskih i diplomatskih koraka kojim se može izolirati Rusija i koji će se negativno odraziti na njezinu ekonomiju i položaj u svijetu“, izjavio je američki predsjednik Barack Obama. Državni tajnik SAD-a John Kerry je izjavio da je uvođenje sankcija samo „pitanje dana“. Retorika europskih lidera i diplomata nešto je mekša, jer je i stupanj međusobne ovisnosti daleko veći. No šef britanskog Ministarstva vanjskih poslova William Jefferson Hague obećao je da će Rusija „skupo platiti“ za Krim.

Zapad priprema sankcije protiv Rusije, no ruski poduzetnici se ne boje Državni tajnik SAD-a John Kerry prijeti ekonomskim sankcijama protiv Rusije već krajem tjedna. Europa se ne žuri priključiti prijetnjama i zasad govori samo o pooštrenju viznog režima i odustajanju od zajedničkih projekata. Ruske vlasti daju do znanja da ih takav slijed događaja ne plaši te da su bilo koje mjere u suvremenom svijetu zapravo dvosjekli mač.

Ruski diplomati su, čini se, uvjereni da neće doći do sankcija. Među mekim mjerama – bojkot susreta G8 u Sočiju i isključenje Ruske Federacije iz tog „kluba naprednih država“, te prekid dogovora o potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini (sporazum o osnivanju vanjskotrgovinskog režima SAD-a i Rusije, koji je sličan zoni slobodne trgovine, postignut je krajem 2013.). Bescarinska trgovina smanjila je troškove biznisa. Sad je sve to pod pitanjem.  

I vojna suradnja je prekinuta. SAD i Kanada izjavili su da obustavljaju suradnju s Rusijom. NATO prekida sve vojne kontakte s Rusijom, izjavio je državni tajnik alijanse Anders Fogh Rasmussen.

Osim toga, Državno tajništvo je u četvrtak na Obaminu naredbu uvelo „vizna ograničenja protiv niza dužnosnika i privatnih osoba Rusije i Ukrajine, čija djelatnost ugrožava cijelovitost Ukrajine“. Radikali poput Charlesa Tenoka predlažu da se oduzmu vize općenito svim ruskim dužnosnicima. Početkom ožujka ministri vanjskih poslova država EU-a predložili su da se prekinu pregovori o pojednostavljenju viznog režima s Ruskom Federacijom i razmotri odbijanje kratkotrajnih viza.

Financijska omča

Perspektive ekonomskih sankcija za Rusiju su još opasnije. Prema riječima Chrisa Murphyja, predsjednika Odbora za europske poslove u Senatu SAD-a, planiraju se mjere protiv ruskih banaka, moguće da će biti zamrznuti aktivi ruski državnih institucija i privatnih investitora.

„Objektom sankcija mogu biti bankovski računi i aktivi ruskih dužnosnika koji su oformirani u offshore strukturama“, smatra Dmitrij Mališev, voditelj odjela za poreznu praksu i međunarodni razvoj KCK grupe. „Najvjerojatnije će narasti procentna stopa za strane zajmove za ruske dužnike. Najradikalnija, i ne baš izvjesna mjera je blokiranje uplate koje prolaze preko američkih korespondentskih banaka, gdje je uplatitelj kompanija s ruskim korisnikom“. Sugovornici novinara ne vjeruju da će međunarodne rezerve Središnje banke biti zamrznuti.  

Iranski primjer 

Radikalno raspoloženi zapadni političari imaju još jednu mogućnost. Oni mogu ponoviti iranski scenarij i uvesti embargo za uvoz ruske nafte. Sankcije SAD-a i EU-a protiv Irana paralizirale su za nekoliko godina uzajamnu djelatnost te države sa Zapadom. U državi bjesni inflacija (31,5 %) i nezaposlenost (13, 4%), pada BDP (za 1, 9% i 1, 3% u 2012. i 2013.).

Nesankcinirane akcije

Zapad ima i druge mehanizme pritiska. Europa se ne može iznenada preorijentirati na energetsku politiku s Rusije na druge dobavljače, no može odabati takvu strategiju na dužu perspektivu.

Alternativa Rusije može biti Iran s novim predsjednikom Hassanom Rouhanijem, koji je počeo normalizirati odnose sa Zapadom. Iran zauzima drugo mjesto po zalihama plina. Nalazišta Irana su bliža Europi nego Jamal (udaljenost od Južnog Parsa do Grčke je 3, 2 tisuće km, a od Jamala do Bugarske – 4, 5 tisuće km). Troškovi gradnje plinovoda u Europsku uniju iz Irana su puno niži, nego iz Rusije. EU teoretski može Rusiju zamijeniti Iranom za deset godina.

Druga varijanta je uvoz ukapljenog zemnog plina u Europu. Sad je uvoz plina iz SAD-a u EU pravno ograničen. Čak ako se zabrana ukine, gradnja terminala za ukapljeni zemni plin bila bi jako spora, prve isporuke ne bi mogle početi prije 2015.

Brzi odgovor

Rusija već razmišlja o odgovoru, bez obzira što nisu uveli sankcije. Sergej Glazjev, savjetnik predsjednika Ruske Federacije, jedan je od prvih koji se izjasnio o tom pitanju: „Ako se sankcije primijene na državne strukture, prisiljeni smo zapravo priznati nemogućnost vraćanja onih kredita koji su dani ruskim strukturama od strane SAD-a“. To se može negativno odraziti na uvjete davanja kredita ruskim kompanijama.

Ruski tekst na sajtu Kommersanta