Novi „plinski rat“ između Rusije i Europe?

Izvor: Reuters

Izvor: Reuters

Europa i Naftogaz povećali su uvoz ruskog plina na pozadini zaoštravanja rusko-ukrajinskih odnosa. Stručnjaci postavljaju pitanje: čeka li nas novi „plinski rat“?

Od 1. ožujka isporuke ruskog plina izvan granica bivšeg SSSR-a su skočile za 8% (do 476,5 milijuna kubičnih metara dnevno). Uvoz plina od strane Naftogaza Ukrajine porasto je dva puta (do 45 milijuna kubičnih metara dnevno).

Ruski analitičar Konstantin Simonov, generalni direktor Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost, ne isključuje mogućnost da rast obima pumpanja plina u europska podzemna skladišta može biti povezan s ukrajinskim čimbenikom.

Europa će dobiti jeftini ruski plin
Ove godine ruski plin će pojeftiniti za Europu. Gazprom je spreman smanjiti cijenu izvoznih isporuka za 4% kako bi izdržao vanjsku konkurenciju. Stručnjaci su ocijenili učinkovitost takve politike.

„Zato što Europljani znaju do čega sve to može dovesti“, govori Simonov. Europa se priprema na gubitak isporuka ruskog plina preko Ukrajine, a Kijev na potpuno isključenje ruskog plina, govori Mihail Korčemkin, šef kompanije za konzalting East European Gas Analysis.

Gledajući teoretski, „plinski rat“ može nastati iz nekoliko razloga: zbog odustajanja Rusije da isporuči plin u Ukrajinu, jer tamo ne plaćaju za njega i uzimaju manje nego što je predviđeno u ugovoru, ili zbog odustajanja same Ukrajine da kupuje ruski plin po 400 dolara za tisuću kubičnih metara, ili zbog mogućeg uništavanja ukrajinskog plinovoda.

Međutim, stručnjaci ne očekuju da će početi „plinski rat“ i obustava isporuka plina u Ukrajinu. To se ne isplati Rusiji. Zbog obustave isporuka plina u ukrajinski plinovod Gazprom će ostati bez trećine izvozne dobiti, a to je 10 milijardi dolara, govori Korčemkin. „Financijske sankcije SAD-a zakomplicirat će dobivanje zajmova od banaka za ruske državne kompanije, te Gazprom neće imati novaca za izgradnju Južnog toka“, objašnjava. Ukrajina i Europa mogu, prema njegovom mišljenju, izdržati samo do sljedeće zime.

Kao što je poznato, ruski plin ne dolazi u Europu samo preko Ukrajine, nego i preko Sjevernog toka. Ako se stopira ukrajinski promet i u potpunosti natovari Sjeverni tok, Europa će dobivati otprilike dvije trećine od onog što je predviđeno po ugovoru, izračunao je Korčemkin. Prekidi u opskrbi plinom osjetit će se, prema njegovim riječima, samo u Slovačkoj. I u Europi još ostaju zalihe plina u podzemnim skladištima i na promptnom tržištu. 

Posljedice mogućeg bankrota Ukrajine po Rusiju
Očekivani bankrot Ukrajine odrazit će se i na ekonomiju Rusije, upozoravaju stručnjaci. Ukupan iznos ukrajinskih dugova je 130 milijardi dolara, a Europa ne žuri pomoći. Međutim, ruski političari i biznismeni već poduzimaju mjere kako bi amortizirali ovaj negativni utjecaj. 

Međutim, na jesen će se plinska tema ponovno zaoštriti zbog potrebe pumpanja plina u podzemna skladišta Ukrajine, da bi u sljedećoj sezoni loženja bilo plina za sve, i za samu Ukrajinu, i Europu, smatra Simonov. Radi se o tome da ruski plin u Europu ide tranzitom preko teritorija Ukrajine. Ali zapravo se sve odvija drugačije. Zimi Ukrajina daje u Europu plin upravo iz svojih skladišta, budući da se nalaze pored europskih granica. A onaj tranzitni plin, koji tobože ide iz Rusije u Europu, Ukrajina zapravo uzima za sebe. Na kraju se dobiva ovakva shema: Ukrajina mora davati isto toliko plina iz svojih plinskih skladišta u Europu koliko je uzela na granici s Ruskom Federacijom.

Prema tome, ako Ukrajina ne pumpa dovoljnu količinu plina u svoja skladišta, postoji opasnost sprečavanja tranzita plina u Europu i neizvršavanje od strane Kijeva svojih obveza kao vršitelja tog tranzita. Sama Ukrajina uopće neće nastradati od nedostatka plina, jer će Kijev i dalje mirno uzimati plin iz cjevovoda na granici s Ruskom Federacijom. 

„Pumpanje u skladišta treba početi još krajem ljeta. Bojim se da revolucionarna vlast to uopće ne uzima u obzir. Za jesen možemo prognozirati ozbiljnu plinsku krizu“, govori Konstantin Simonov.

Ruski tekst na sajtu Vz.ru