Hoće li Zapad financijski pomoći Ukrajini?

„Situacija [...] u ekonomiji je katastrofalna. Janukovičeva vlast ju je dovela do kraha. Na državnom računu uopće nema sredstava. Postoje ogromni problemi s mirovinskim fondom. Vidite što se događa s nacionalnom valutom i bankarskim sustavom“, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Vrhovne rade Ukrajine Aleksandar Turčinov (aktualni vršitelj dužnosti predsjednika Ukrajine).

Treba reći da su se ekonomski problemi nagomilavali i u razdoblju prije vladavine odbjeglog predsjednika. No situacija zbog toga nije ništa lakša.

„Ne bih želio sada iznositi znamenke nevjerojatnog proračunskog deficita koji postoji ne do kraja ove godine, nego do kraja ovog mjeseca. Plaće će kasniti desetak dana. Nema novca da se obveze isplate“, rekao je jedan od lidera protestnog pokreta i šef poslaničke grupe Batkivščina (ukr. Domovina) u ukrajinskom parlamentu Arsenij Jacenjuk (novi premijer Ukrajine).

Međutim, ekonomistima su cifre već poznate. Vanjski dug Ukrajine iznosi oko 100 milijardi eura, od kojih je 25 milijardi kratkoročnog duga, uključujući i 16 milijardi trgovinskih kredita. Devizne rezerve Ukrajine iznose 12,9 milijardi eura, a u prosincu su bile 14,8 milijardi. Ova razina deviznih rezervi omogućit će Ukrajini da pregura samo do lipnja, kada treba isplatiti euroobveznice u vrijednosti od 723 milijuna eura. Sljedeća rata dospijeva u rujnu.

Ukratko, novac je potreban odmah. Ministarstvo financija i Narodna banka Ukrajine predložili su međunarodnim partnerima, prenosi Interfax, između ostalog, Poljskoj i SAD-u, da tijekom sljedeća dva tjedna Ukrajini odobre kredit, procjenjujući ukupne potrebe za financijskom pomoći u 2014.-2015. na oko 25 milijardi eura.

Posljedice događaja u Kijevu na ruski biznis

Posljedice događaja u Kijevu na ruski biznis Ruske kompanije koje posluju u Ukrajini trpe značajne gubitke zbog političke krize u toj zemlji – ipak neke privredne grane u Rusiji mogu imati koristi od nedavnih nemira.

Ruske tvrtke koje posluju u Ukrajini trpe značajne gubitke zbog političke krize u toj zemlji - ipak, neke gospodarske grane u Rusiji mogu imati koristi od nedavnih nemira.

Radi se o popriličnom iznosu, a rokovi su više nego gusti. No ukrajinski političari očito znaju o čemu govore i što traže.

Zapadni mediji su u nedjelju prenijeli kako je jedan od prešutnih uvjeta za postizanje sporazuma između Janukoviča i opozicije, izgleda, bio taj da vlast odustane od ruske ekonomske pomoći. Kao i da se predsjedniku jamči sigurnost. Druga stvar je što se ovaj sporazum odmah pretvorio u prah i pepeo. Janukovič, koji je, očito, trebao kontaktirati sa zapadnim kreditorima, je nestao. No predbankrotna situacija je ostala. I sada je već treba rješavati nova vlast. Otuda i tako panične izjave. Je li Zapad spreman na ovakav razvoj situacije?

Ministar financija SAD-a Jacob Lew je na konferenciji za novinare o rezultatima sastanka „dvadesetorice“ izjavio da u okviru razgovora šefova ministarstava financija i Centralnih banaka zemalja članica G-20 nisu razmatrani nikakvi konkretni planovi za pružanje financijske pomoći Kijevu. Istovremeno, američki ministar Lew je pretpostavio da će se ovo pitanje, po svoj ​​prilici, razmatrati u narednim danima i tjednima. Prema riječima ministra financija SAD-a, „organizacija koja je u stanju najučinkovitije pružiti pomoć državama kao što je Ukrajina u rješavanju ekonomskih problema je Međunarodni monetarni fond“.

To znači da su ponovno na vidiku pregovori između Kijeva i MMF-a, koji, pošto se radi o milijardama eura, neće biti kratkotrajni. Druga stvar je što će novac stići pod uvjetom provođenja temeljnih reformi. Direktorica MMF-a Christine Lagarde je u nedjelju obećala otvoriti kreditnu liniju za Ukrajinu, čim vlast zemlje potvrdi da je spremna provesti ekonomske reforme.

To je, naravno, problem nove vlasti, jer reforme će prije svega biti vezane za smanjenje troškova države, uključujući troškove za socijalna davanja, a upravo toga se posebno pribojavao Janukovič. A danas, poslije tri mjeseca uličnih nereda, problem izgleda još složenije. Socijalni problemi su pripisivani bivšem predsjedniku. Kome će ih sada pripisati?

Više o situaciji u Ukrajini 

Treće pitanje koje se postavlja je kome će se davati novac? Lagarde je objasnila da je MMF-u „potreban netko u Ukrajini s kim se ova pitanja mogu razmotriti“. Očito legitimitet i stabilnost dužnika brine i Europljane. Europska unija je spremna voditi pregovore o potpisivanju Sporazuma o pridruživanju EU tek nakon izbora predsjednika u ovoj zemlji, izjavio je u ponedjeljak službeni predstavnik Europske komisije Olivier Bailly.

I po tome EU, izgleda, zauzima stav blizak Moskvi. „Spremni smo razmatrati svaku temu, no najvažnije je da shvatimo s kime ih treba razmatrati“, izjavio je premijer Medvedev.  „Ako za Vladu smatramo ljude s maskama, onda će nam, po svoj ​​prilici, biti teško surađivati ​​s takvom Vladom.“