Posljedice događaja u Kijevu na ruski biznis

Poslovni ljudi vrlo su oprezni povodom aktualne situacije u Ukrajini kao i u procjeni rizika koji nosi suradnja s ukrajinskim partnerima. Izvor: Reuters

Poslovni ljudi vrlo su oprezni povodom aktualne situacije u Ukrajini kao i u procjeni rizika koji nosi suradnja s ukrajinskim partnerima. Izvor: Reuters

Ruske kompanije koje posluju u Ukrajini trpe značajne gubitke zbog političke krize u toj zemlji – ipak neke privredne grane u Rusiji mogu imati koristi od nedavnih nemira.

Politička kriza u Ukrajini ostavlja ozbiljne posljedice na ruske kompanije koje tamo posluju, izjavio je ruski ministar za ekonomski razvoj Aleksej Uljukajev. „Izvjesno je da će se smanjiti BDP Ukrajine“, rekao je ministar na konferenciji za tisak u Berlinu. „Izvjesno je i da će se to loše odraziti i na trgovinske odnose Ukrajine s drugim zemljama. Ovo će svakako utjecati i na ruske kompanije koje rade u Ukrajini.“

Nemiri u Ukrajini udvostručili su neto odljev sredstava investitora koji posluju u Rusiji. Iznos ovih sredstava dostigao je vrijednost od 116 milijuna dolara u tjednu između 12. i 19. veljače, dok je u tjednu prije njega bio 53 milijuna dolara. Sudionici na tržištu smatraju da je ovo posljedica „značajnog narušavanja investicijske klime“ nastalog zbog problema u „velikoj susjednoj državi“ kao i zbog toga što je Ukrajina važno tržište za ruske kompanije.


S poslom je sve u redu?

Od svih ruskih kompanija koje posluju u Ukrajini, banke su do sada pretrpjele najveću štetu.

Ruski mobilni operateri koji rade u Ukrajini, MTS i Vimpelkom, naveli su da su njihove mreže dostigle visoku razinu opterećenja uslijed rekordnog obima glasovnog prometa u nekim krajevima ove države. U ovim kompanijama kažu da, općenito gledajući, nema promjena u poslovanju. Jedini ozbiljniji incident dogodio se u Kijevu gde je veliki požar u zgradi na Trgu neovisnosti, epicentru protesta, oštetio jednu baznu stanicu mobilne mreže čija je vrijednost 50.000 dolara. I MTS i Vimpelkom zatvorili su svoja maloprodajna mjesta u centru Kijeva do završetka krize.

I ruski internet gigant Yandeks tvrdi da nema promjena u poslovanju, iako se njegovo sjedište za Ukrajinu nalazi u centru Kijeva. Veliki broj zaposlenih ove kompanije nekoliko dana radio je od svojih kuća, budući da je kijevski metro bio zatvoren. Yandeks je, međutim, objavio da je došlo do očigledne promjene u zanimanju internetskih korisnika, budući da se više njih zanimalo za najnovije vijesti nego za pretraživanje sadržaja.

Najveći ruski avio-prijevoznici, uključujući Aeroflot, Transair i S7, ograničili su prodaju avio-karata posredstvom ukrajinskih turističkih agencija zbog naglog opadanja vrijednosti ukrajinske grivne.


Zaustavljeni pregovori

U Ukrajini se nalaze velika industrijska postrojenja nekoliko ruskih čeličana i rudarskih giganata, uključujući Evraz, Mečel i Severstalj. Evraz tvrdi da na njihovo poslovanje u Ukrajini nije utjecala tamošnja politička situacija. Zaposleni u kompaniji, međutim, dodaju da „možda postoje izvjesne poteškoće s uplatama partnera i klijenata“. Mečel je odbio komentirati svoje poslovanje u nastalim okolnostima, ali, prema nekim izvorima, politička nestabilnost prisilila je ovu kompaniju prekinuti pregovore o prodaji jednog od postrojenja u Ukrajini.

Bez izbora i bez budućnosti?
Zaoštravanje krize u Ukrajini povećava rizik direktne intervencije vanjskih igrača: SAD-a, Njemačke i Rusije. To dalje prijeti još većim zaoštravanjem, koje ni jedna strana ne želi.

Ruske naftne kompanije navode da kriza nije utjecala na njihov biznis u Ukrajini. Rosneft ima oko 150 benzinskih pumpi u toj zemlji, dok ih Lukoil ima nekoliko desetina. Obje kompanije tvrde da svaka od pumpi posluje kao i prije.

U Gazpromu kažu da ne postoje problemi u transportu plina preko Ukrajine. Ipak, predstavnici ove kompanije odbijaju dati izjave o problemu ukrajinskog duga za potrošeni plin. Posljednju isplatu Ukrajina je izvršila 17. veljače, kad je Kijev uplatio 1, 28 milijardi dolara kako bi izmirio polovinu neplaćenog dugovanja za 2013. i još 191 milijun dolara za oskrbljivanje plinom za mjesec siječanj. Jedan dio tog novca osiguran je iz velikog ruskog kredita dogovorenog krajem 2013. godine. Prvu tranšu od 3 milijarde dolara Ukrajina je dobila u prosincu. Rusija je bila spremna uložiti još 2 milijarde dolara u kupovinu ukrajinskih obveznica, ali je realizacija ovog plana odložena kad se politička situacija u Ukrajini počela zaoštravati.


Opreznost banaka

Od svih ruskih kompanija koje posluju u Ukrajini, banke su do sada pretrpjele najveću štetu. Mnoge od njih bile su prisiljene uvesti restrikcije prilikom različitih bankarskih operacija, kao i ograničiti iznose gotovog novca koji se dnevno može podići na bankomatima. Rečeno je da su ova ograničenja uvedena „kako bi svim klijentima bilo omogućeno podići novac“.

Banke su istovremeno postale opreznije s pozajmicama. Predsjednik upravnog odbora Sberbanke, German Gref, najavio je u petak da ova banka neće izdavati kredite novim klijentima, bilo fizičkim, bilo pravnim licima. Odnosi s dosadašnjim klijentima ostat će nepromijenjeni. Banka je priopćila da će ograničenja biti ukinuta „čim se situacija na financijskom tržištu stabilizira“.

Zapadne banke ne gledaju više s optimizmom na mogućnost poslovnog razvoja u Ukrajini. Europska investicijska banka, osnovana od strane država članica EU-a, objavila je 19. veljače da će zamrznuti sve aktivnosti u Ukrajini dok se ponovo ne uspostavi politička stabilnost. Europska banka za obnovu i razvoj u svom priopćenju navodi da neće prekidati svoje djelovanje, ali da će ono biti više usmjereno ka podršci privatnog sektora, umjesto državnih institucija


Planovi za budućnost

Poslovni ljudi vrlo su oprezni povodom aktualne situacije u Ukrajini kao i u procjeni rizika koji nosi suradnja s ukrajinskim partnerima. Nitko od njih, ipak, ne pokazuje ozbiljnu zabrinutost. Sergej Čemezov, generalni direktor korporacije Rosteh, u subotu je izjavio da događaji u Ukrajini neće imati bitne posljedice na njegovu kompaniju, koja motore za helikoptere nabavlja od ukrajinskog proizvođača Motor Sič. Rosteh već neko vrijeme planira prekinuti uvoz iz Ukrajine i početi koristiti motore koje će izrađivati njegova kćerka-kompanija Ujedinjena korporacija za proizvodnju motora.

Ruski ministar poljoprivrede Nikolaj Fedotov izjavio je 21. veljače da „zasad nije prekinuta trgovina poljoprivrednim proizvodima“ između dviju zemalja. Međutim, dodao je kako postoji stvarna opasnost da do problema dođe. Dalje tvrdi da bi Rusija u nekom smislu čak mogla ekonomski profitirati od nestabilnosti u Ukrajini tako što će povećati izvoz žitarica i uljarica. Rusija i Ukrajina već dugo su konkurenti na tržištima ovih proizvoda.