Ruska ekonomija izdržala snažan udar krize

Dmitrij Medvedev: Naša ekonomija je prošle godine zabilježila rast od 1, 4 %. To nije mnogo, ali nije ni katastrofa, ako se usporedi sa situacijom u Europi ili u Americi. Izvor: Reuters

Dmitrij Medvedev: Naša ekonomija je prošle godine zabilježila rast od 1, 4 %. To nije mnogo, ali nije ni katastrofa, ako se usporedi sa situacijom u Europi ili u Americi. Izvor: Reuters

Premijer RF Dmitrij Medvedev u intervjuu za CNN govori o stanju ruske ekonomije, razlozima za usporavanje njezinog rasta, šansama da postane visokotehnološka, o inflaciji, nezaposlednosti, korupciji, i objašnjava gospodarske prioritete Vlade.

Godinama se ekonomija Rusije oslanjala na skupu energiju, naftu i prirodne resurse. U prošloj godini rast ekonomije opao je približno na 1,3%. Koliko je sada teško ponovno pokrenuti motor ruske ekonomije?

„Imamo dobar balans duga i BDP-a. Ustvari, možemo otvoreno reći da imamo najbolji balans, jer naš vanjski i unutarnji dug iznosi samo 10,7% našeg BDP-a. Usporedite to s američkim ili europskim brojkama.“

Općenito govoreći, postoje dva problema: jedan je vanjski, drugi unutarnji. Vanjski problem je očigledan. To su posljedice globalne ekonomske krize. Situacija u svjetskoj ekonomiji nije baš sjajna. Gotovo sve svjetske ekonomije su u teškom stanju. I situacija u europskoj ekonomiji je vrlo teška, a Europa je naš glavni partner. Naš promet robe s Europom iznosi oko 410 milijuna dolara, tako da se europska ekonomska depresija, naravno, mora odraziti i na našu ekonomiju.

Ali nije to sve, i vjerojatno nije to ono najvažnije. Najvažnije je to što naša ekonomija, nažalost, još uvijek ima izraziti sirovinski predznak, još uvijek se temelji na izvozu energenata. Drugim riječima, glavni problem je struktura ruske ekonomije, struktura proizvodnje i, prirodno, struktura izvoza. Kada bismo imali malo drugačiju strukturu, onda bismo u manjoj mjeri bili ovisni o situaciji na svjetskim tržištima, iako su, naravno, svi ovisni. Svi su na ovaj ili onaj način ovisni: i Japan, i Amerika, Europa, Kina... Pa ipak, glavni cilj je promijeniti strukturu i dostići novu tehnološku razinu, stvoriti modernu, visokotehnološku ekonomiju, zasnovanu na znanju i inovacijama. To je težak zadatak, ali se može riješiti s obzirom da je Rusija moćna zemlja koja ima visoku razinu obrazovanja i zapravo dobru osnovu, stvorenu u 20. stoljeću. Mi radimo upravo na tome.

Novinar jednog poslovnog časopisa je rekao da se Vi, g. Medvedev, čvrsto držite svoje funkcije, jer je predsjednik Putin nezadovoljan stanjem ekonomije. Je li to istina? Bojite li se da ćete izgubiti posao?

Glavni cilj je promijeniti strukturu i dostići novu tehnološku razinu, stvoriti modernu, visokotehnološku ekonomiju, zasnovanu na znanju i inovacijama. To je težak zadatak, ali se može riješiti s obzirom da je Rusija moćna zemlja koja ima visoku razinu obrazovanja i zapravo dobru osnovu, stvorenu u 20. stoljeću.

Svi smo mi zabrinuti zbog stanja u kojem se nalazi naša ekonomija. Vi ste naveli brojku koja nije sasvim točna. Ruska ekonomija je prošle godine zabilježila rast od 1, 4 %. To nije mnogo, ali nije ni katastrofa, ako se usporedi sa situacijom u Europi ili u Americi. Mi u tom smislu bilježimo približno jednak rast. Imamo dobar balans između duga i bruto domaćeg proizvoda. Ustvari, možemo otvoreno reći da imamo najbolji balans, jer naš vanjski i unutarnji dug iznosi samo 10, 7% našeg bruto domaćeg proizvoda. Usporedite to s američkim ili europskim brojkama. I inflacija nam nije visoka, doduše po našim standardima. Ona svakako treba biti još niža, ali je za Rusiju već dovoljno niska ako se usporedi sa situacijom od prije 10 godina. Sada je, naime, nešto veća od 6 %. I najzad, kod nas je nezaposlenost dosta niska, svega oko 5, 5 %.

Prema tome, u cjelini gledano, ekonomska situacija je normalna, s jedne strane. Ali s druge strane nitko ne može biti zadovoljan takvim stanjem. Ni ja nisam zadovoljan, a nije ni predsjednik, naravno. Tko god se time bavi ne može biti zadovoljan, jer da bi ekonomija bilježila zadovoljavajući rast mi trebamo podignuti kvalitetu, napraviti krupan korak naprijed. Ako nam to pođe za rukom, onda će biti riješeni zadaci koje smo postavili.

I naravno, ima mnogo ljudi koji žele poslovati u Rusiji. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj nedavno je objavila izvještaj prema kojem problem nije samo u strukturi gospodarstva, nego i u tome što se ekonomija nalazi na raskršću, što je koči neučinkovito upravljanje i nepoštivanje zakona. Poslovni ljudi kažu da je korupcija ogroman problem u našoj zemlji.

Ruska privreda prva u Europi
Prema najnovijim podacima Svjetske banke ruska privreda prestigla je sve europske zemlje i zauzela 5. mjesto u svijetu po svom bruto domaćem proizvodu. Uz to, predviđa se da će u budućnosti jaz između Ruske Federacije i ostatka Starog kontinenta sve više rasti. Pored toga, Svjetska banka je Rusiju početkom srpnja svrstala u skupinu zemalja s visokim nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika.

Spomenuli ste čitav niz problema i ja se slažem da ti problemi postoje. Ako govorimo o popisu glavnih teškoća koje treba prevladati, onda je među njima možda najvažniji problem stvaranje normalne poslovne klime.

Tu nije stvar samo u korupciji. Korupcija svakako jest zlo i utječe na poslovnu klimu. Ona iritira sve naše građane, a ne samo poslovne ljude. No nije niti korupcija jedini problem. Problem je i u slabosti institucija koje trebaju sudjelovati u formiranju poslovne klime. Ako smo objektivni, onda se moramo složiti da korupcija postoji svugdje. Druga je stvar što su kod nas razmjeri korupcije nakon prelaska na tržišnu ekonomiju možda znatno veći nego što su bili u sovjetsko doba, i zato je ovaj problem toliko aktualan. Međutim, još jednom naglašavam da je isto toliko važan i problem institucija. Imam u vidu rad sudskih organa i organa izvršne vlasti, mogućnost brzog izdavanja svih dozvola potrebnih za pokretanje biznisa i neometano poslovanje, naravno, za one koji poštuju zakon i plaćaju poreze, tj. postupaju u skladu s propisima.

Mi se upravo time bavimo. Mi radimo po takozvanim „mapama puta“ za privatni biznis. Svaki konkretan problem ima svoju „kartu“, bilo da se radi o situaciji s carinskim strukturama, o plaćanju poreza ili registraciji privatne firme, a isto tako i o cijelom nizu drugih čimbenika koji utječu na poslovnu klimu. Krećemo se po tim „mapama“, a naše kretanje ocjenjuju međunarodne strukture među kojima je i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj koju ste spomenuli. Te ocjene se izvode na temelju različitih pokazatelja.

Stoga smatram da mi u tom smislu napredujemo. Možda ne tako brzo kako bismo svi željeli, ali čak i na najmjerodavnijoj rang listi Doing Business tijekom prošle godine pomaknuli smo za tridesetak mjesta naviše.