Pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a

Pravo veta ima pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. To su, kako se navodi na stranicama UN-a, zemlje koje su odigrale „ključnu ulogu” u stvaranju ove organizacije: Velika Britanija, Kina, Rusija, SAD i Francuska.

Pravo veta omogućava da se blokira svaka rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a neovisno o njenom sadržaju, izuzev onih koje se tiču proceduralnih pitanja.

Na pravu veta za stalne članice Vijeća sigurnosti inzistirao je sovjetski lider Josif Staljin na Konferenciji u Jalti u veljači 1945. godine.

Natjecanje država smeta reformi UN-a

Nedavno je Francuska pokrenula inicijativu za reformiranje mehanizma primjene prava veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Pariz predlaže da se stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a dogovore o tome da neće koristiti svoje pravo veta u slučaju potrebe za sprečavanjem masovnih zločina. „To je kolektivna i dobrovoljna obveza stalnih članica. Ona ne zahtijeva unošenje bilo kakvih izmjena u Povelju UN-a i primjenjivat će se isključivo u slučaju ozbiljnog i masovnog ugrožavanja ljudskih života kao što su genocid, zločini protiv čovječnosti i krupni ratni zločini”, objasnio je inicijativu Pariza veleposlanik Francuske u Rusiji Jean-Maurice Ripert u intervjuu za list Kommersant.

Pojedine zemlje, među kojima je i Ukrajina, podržale su francusku inicijativu.

Rusija je protiv toga da se stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a ograniči pravo veta. Kako je izjavio stalni predstavnik Rusije pri UN Vitalij Čurkin, „pravo veta je ono što nas svakoga dana prisiljava da tražimo kompromis oko dokumenata koje pripremamo u Vijeću sigurnosti UN-a”. „To što smo svjesni da netko može blokirati rezoluciju prisiljava nas da ne stavljamo na glasanje koješta, nego da iznosimo samo dobro pripremljene dokumente, za koje smo sigurni da će ih prihvatiti svih pet stalnih članica”, citira Čurkina Kommersant. Osim toga, po riječima ruskog diplomata, „nijedna stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a nikada neće ratificirati amandman koji podrazumijeva ukidanje prava veta”.

Pariški susret povodom Ukrajine – strane zadovoljne rezultatom U Parizu je održan susret lidera Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine na kojem razmatrano ispunjavanje mirovnog sporazuma iz Minska.

Prema informacijama sa stranica UN-a, stalne članice su od 1946. godine iskoristile pravo veta ukupno 237 puta, najčešće prilikom razmatranja situacije na Bliskom istoku i na jugu Afrike, 41 put da ne bi dopustile primanje novih članica u UN i 43 puta da blokiraju imenovanje novog generalnog tajnika.

Sovjetski Savez je aktivno koristio pravo veta do početka 1970-ih. Od 1946. do 1970. godine SSSR je blokirao ukupno 80 rezolucija, a ukupno je 90 puta iskoristio pravo veta.

Otkako je Rusija 1991. postala pravna nasljednica Sovjetskog Saveza, iskoristila je ovo pravo 13 puta, a prvi put u svibnju 1993. godine protiv rezolucije o financiranju Misije UN-a na Cipru.

U 2015. godini je Rusija već dva puta iskoristila pravo veta. Najpre je 8. lipnja blokirala nacrt rezolucije vezane za tragične događaje u Srebrenici 1995. godine. U tom dokumentu se ubojstvo oko 8 tisuća bosanskih muslimana u ovoj enklavi tretira kao genocid. Zatim je 29. srpnja odbacila prijedlog da se formira međunarodni tribunal za krivično gonjenje vinovnika tragedije malezijskog Boeinga u Ukrajini u srpnju 2014. godine.

SAD su 79 puta iskoristile pravo veta. U 42 slučaja su uložile veto na rezolucije koje su bile kritične za Izrael, dok su od početka 1990-ih blokirale 14 rezolucija, od kojih su se gotovo sve ticale situacije na Bliskom istoku.

Velika Britanija je uložila veto 29 puta, Francuska 16 puta, dok je Kina iskoristila to pravo 9 puta. Do 1971. godine je Kinu u Vijeću sigurnosti UN-a predstavljao Tajvan, koji je samo jednom uložio veto. Kina je od 1991. godine osam puta uložila veto, od toga šest puta zajedno s Rusijom.

Korištenje prava veta u Vijeću sigurnosti UN-a

Ukupno 237 puta, najčešće prilikom razmatranja situacije na Bliskom istoku i jugu Afrike

41 put – sprečavanje primanja novih članica u UN

43 puta – blokada imenovanja novog glavnog tajnika.

Pojedinačne zemlje

Godišnjica Konferencije u Jalti: Zašto je potrebna "Jalta 2" Obilježena je 70-godišnjica Konferencije u Jalti, u kojoj su postavljeni temelji poslijeratnog svjetskog poretka. Ruski stručnjaci tvrde da u naše vrijeme, kada postoje različiti regionalni sukobi, a neki od njih lako mogu prerasti u konflikt globalnih razmjera, postoji potreba za sazivanjem "Jalte 2".

SSSR / Rusija – 103 puta

SAD – 79

Velika Britanija – 29

Francuska – 16

Kina – 9

Od 1991. godine

Rusija – 13 puta

SAD – 14

Kina – 8 (od toga 6 zajedno s Rusijom)