Europska unija zabranjuje Južni tok

Izvor: south-stream.info

Izvor: south-stream.info

Europska komisija počela je otvorenu borbu s ruskim projektom Južni tok. Okrivili su Gazprom za kršenje zakonodavstva Europske unije. Postoji mogućnost da će zabraniti kompaniji da koristi cjevovod. Stručnjaci govore da su prigovori Europske unije zapravo odjek sukoba s Ukrajinom koja je zaustavila proces približavanja europskoj zajednici.

Ured europskog povjerenika za energetiku Günthera Oettingera, koji je dosad odbijao podržati budući plinovod iz Rusije u Europu, započeo je otvorenu borbu s projektom.

Južni tok po dnu Crnog mora će proći u Bugarsku, a zatim kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Italiju. Cijena izgradnje se procjenjuje na 16,5 milijardi eura, od kojih će na crnomorsku dionicu biti potrošeno oko 10 milijardi eura. Početak rada plinovoda planiran je za prosinac 2015. s početnim kapacitetom od 15,75 milijardi metara kubičnih godišnje, dok će puni kapacitet od 63 milijarde kubičnih metara dosegnuti 2018.

Predstavnica europskog povjerenika Marlene Holzner rekla je da međuvladini sporazumi, koji su potpisani između Rusije i država kroz koje prolazi plinovod i njegovi kraci (Bugarska, Srbija, Mađarska, Slovenija, Austrija, Hrvatska i Grčka), ne odgovaraju zakonodavstvu Europske unije te ih treba ponovno razmotriti. Europska komisija je prije dva dana poslala ruskom Ministarstvu energetike pismo s prijedlogom da sudjeluje u pregovorima na kojima bi se trebali ponovno razmotriti sporazumi. U ruskom ministarstvu je potvrđeno da je pismo primljeno.

Europskoj komisiji ne odgovaraju uvjeti koji su u proturječnosti s Trećim energetskim paketom EU. Kao prvo, Gazprom bit će glavni vlasnik cijevi i plina, usprkos principu razdiobe vlasnika po sferama djelatnosti. Kao drugo, niz sporazuma ne jamči pristup plinovodu drugim dobavljačima plina. Treće, cijene prijevoza plina određivat će Gazprom.

Prema Trećem energetskom paketu cijev mora imati neovisnog operatera koji će određivati cijene na razini ekonomske učinkovitosti nakon konzultacije s regulatorom.

Južni tok ovisi o bankama koje „vrlo pažljivo gledaju na aspekt usklađenosti sa zakonodavstvom. U protivnom banke mogu odbiti financiranje ili tražiti dodatne jamčevine“, objasnila je Marlene Holzner. 

Gazpromu je potrebno privući sredstva sa strane za kopneni dio projekta. Radi se o sumi u iznosu 5 milijarde dolara. Za usporedbu kompanija je već uložila pet puta više (25 milijardi dolara) u modernizaciju ruskog sustava plinovoda.

U Gazpromu su izrazili sumnju da će pozicija Europske komisije utjecati na privlačenje sredstva. Izvor u kompaniji je primijetio da su međuvladini sporazumi i sklopljeni da bi se na njih moglo oslanjati tijekom sporova s Europskom komisijom, čija pozicija uopće nije tako jedinstvena. Recimo, u srijedu je Gazprom imao pregovore s europskim povjerenikom za tržišno natjecanje Joaquínom Almuniaom u puno mirnijem tonu.

„Gazprom" popustio pred zahtjevima Bugarske
„Gazprom" je službeno započeo izgradnju kopnenog dijela plinovoda „Južni tok", i to na najproblematičnijoj, bugarskoj dionici. U tu svrhu energetski div je Bugarskoj morao odobriti popust na plin i učiniti ozbiljne ustupke u vezi s kreditom koji je Bugarska dobila. I to nije sve.

Rusku poziciju glede plinovoda Južni tok objasnio je u srijedu zamjenik ministra energetike Anatolij Janovski koji je sudjelovao u pregovorima. Rekao je da se Moskva ne slaže sa zahtjevima Bruxellesa i smatraju da međudržavni sporazumi imaju prevagu nad europskim zakonodavstvom.

„Ni europsko zakonodavstvo nije nacionalno, no glavni princip je taj da se dogovor mora poštivati“, smatra Dmitrij Krupišev iz Legal Capital Partners. „Oni sporazumi koji su sklopljeni tad su u potpunosti odgovarali europskom zakonodavstvu, a sad ih, nakon stupanja na snagu Trećeg enegergetskog paketa (u ožujku 2011. op. red.), žele ponovno razmotriti“.

Mihail Korčemkin, šef East European Gas Analysis, smatra da Gazprom može lako ispuniti zahtjeve Europske komisije ako proda polovinu plina u bugarskoj Varni, na ulazu u europski dio Južnog toka. Tad će plin zamijeniti vlasnika, a zahtjevi Europske unije bit će ispunjeni.

Tradicionalno se smatralo da je za Gazprom osnovni cilj projekta Južni tok neovisnost o tranzitu preko Ukrajine. Trenutno zaoštravanje plinskih odnosa Rusije i EU može biti, barem djelomično, povezano s Ukrajinom. Europska komisija je objavila svoje prigovore na pozadini ukrajinskog obustavljanja procesa približavanja Europskoj uniji. Pritom je Rusija aktivno koristila „plinsko oružje“ u pritisku na Ukrajinu. Valerij Borovik, šef zajednice Nova energija Ukrajine, smatra da će sad Europska komisija pokušati opovrgnuti tezu da će zajednica s Europskom unijom donijeti Ukrajini samo probleme te je odabrala najvažnije pitanje za Kijev – izgradnju zaobilaznog plinovoda Južni tok.