Vijetnam se pridružuje Carinskoj uniji 2014.

Pridruživanje Vijetnama zoni slobodne trgovine omogućit će Rusiji da do 2020. dosegne promet robe od 10 milijardi dolara. Izvor: Rossijskaja gazeta

Pridruživanje Vijetnama zoni slobodne trgovine omogućit će Rusiji da do 2020. dosegne promet robe od 10 milijardi dolara. Izvor: Rossijskaja gazeta

Vijetnam će 2014. ući u zonu slobodne trgovine s Carinskom unijom Rusije, Bjelorusije i Kazahstana. Moskva i Hanoi su donijeli konačnu odluku o tome, a ugovor će biti potpisan u najskorije vrijeme. Podmornice ruske proizvodnje štitit će ruske i vijetnamske investicije. Produbljivanje integracije odvijat će se u tri ključna pravca: „miroljubivi atom", eksploatacija nafte i plina i vojnoindustrijska suradnja.

Rusija zauzima 19. mjesto među 100 država koje investiraju u Vijetnam. U ovoj zemlji registrirana su 92 investicijska programa ukupne vrijednosti od 1,9 milijardi dolara.

Pridruživanje Vijetnama zoni slobodne trgovine omogućit će Rusiji da do 2020. dosegne promet robe od 10 milijardi dolara. Ruska strana izračunala je da je prošle godine obostrani promet robe iznosio 3,6 milijardi dolara. Prema podacima vijetnamske vlade, promet u 2012. godini nije prešao 2,4 milijarde, dok je između Vijetnama i Kine, na primjer, iznosio 13 milijardi dolara. Zona slobodne trgovine predviđa ukidanje carinskih pristojbi i količinskih ograničenja na promet robe i usluga. Pritom se između zemalja koje sudjeluju u zoni slobodne trgovine zadržavaju carinske granice i svaka od njih ima mogućnost samostalno odrediti režim trgovine s trećim zemljama.

Pridruživanje se planira za 2014. godinu, a točan datum nije poznat. Produbljivanje integracije odvijat će se u tri ključna pravca: „miroljubivi atom", eksploatacija nafte i plina i vojnoindustrijska suradnja.

Državna korporacija „Rosatom" već gradi prvu vijetnamsku nuklearnu elektranu u provinciji Nintuan. Sporazum o izgradnji nuklearke potpisan je 2010. Na natječaju su sudjelovale tvrtke iz Kine, SAD-a, Japana i Rusije. Izbor je pao na „Rosatom". Planira se 2023./24. pustiti u pogon dva bloka u Nintuanu. Vijetnam je dobio od Rusije 8 milijardi dolara za pokrivanje troškova izgradnje nuklearne elektrane. Šef ruske državne korporacije Sergej Kirijenko obećao je da će u Vijetnamu izgraditi „najsigurniju i najmoderniju atomsku centralu".

U travnju prošle godine „Gazprom" je potpisao sporazum o podjeli proizvodnje s vijetnamskom državnom kompanijom Petrovietnam. Ruska tvrtka dobiva 49% plinskog projekta na vijetnamskom šelfu u Južnom kineskom moru. Eksploataciju nafte na vijetnamskom šelfu realizira „Zarubežneft", koji je i stvoren na temelju zajedničkih projekata SSSR-a i Socijalističke Republike Vijetnam.

„Rusija nema komercijalnu potrebu za industrijalizacijom vijetnamskih nalazišta, jer 'Gazprom' posjeduje rezerve za 30 i više godina unaprijed", kaže analitičar banke UBS Konstantin Čerepanov. S druge strane, Aleksej Kokin iz banke„Uralsib" smatra da je vijetnamski plin potreban „Gazpromu" kako bi ojačao poziciju na tržištu ukapljenog prirodnog plina (LNG). „Sada Gazprom zauzima oko 2% svjetskog tržišta LNG-a", kaže stručnjak. „Tvrtka želi povećati svoju prisutnost na tom tržištu i imati u Azijsko-tihooceanskoj regiji vlastite rezerve koje će kasnije plasirati na tržišta regije". Po Kokinovom mišljenju, „Gazprom" može u Vijetnamu izgraditi rafineriju ukapljenog plina.

Nova unija - Euroazijska ekonomska unija
Rusija, Bjelorusija i Kazahstan na summitu u Minsku potvrdili su plan da na temelju Carinske unije formiraju Euroazijsku ekonomsku uniju (EEU) 2015. godine. Lideri smatraju da bi se novoj alijansi kasnije mogle pridružiti Turska, Indija, pa čak i Sirija. Ukrajina je, međutim, po riječima predsjednika Vladimira Putina, odabrala put prema asociranom članstvu u EU i više nema mogućnost ulaska i u Carinsku uniju.

Osim toga, Rusija i Vijetnam su potpisali akt o predaji Vijetnamu prve od šest dizel-električnih podmornica projekta 636 „Varšavljanka". Podmornice će postati dio arsenala Ratne mornarice Vijetnama. Ugovor je vrijedan oko 2 milijarde dolara. Također, Vijetnam će 2016. i 2017. od Ruske Federacije dobiti i dva nova patrolna broda „Gepard-3.9". Ranije je Vijetnam za svoju ratnu mornaricu već kupio dva „Geparda".

„Varšavljanka" će krajem prosinca stići u vijetnamsku luku Kamran, gdje će biti stvorena baza za servisiranje i remont podmornica. „Riječ je faktički o povratku ruske flote u Kamran poslije 10-godišnje pauze", kaže Vladimir Kolotov, šef katedre za povijest zemalja Dalekog istoka na Sanktpeterburškom državnom sveučilištu.

Šest naručenih podmornica i povratak ruskih vojnika u Kamran stručnjaci nedvosmisleno povezuju s teritorijalnim pretenzijama Kine na dio arhipelaga Spratly i Paracel u Južnom kineskom moru. Na ovim otocima su početkom 1990-ih pronađeni nafta i plin, i od tada na njihovo korištenje prava polažu Vijetnam, Kina, Filipini, Tajvan, Malezija, Brunej, Singapur i Indonezija. Neke od tih zemalja na spornim su otocima već podigle svoje nacionalne zastave. No teritorijalni sukob najviše se zaoštrava između Vijetnama i Kine. Više puta je došlo i do oružanih sukoba.

Vijetnamu je Rusija krajnje potrebna kao protuteža Kini, smatra Ilja Usov, stariji znanstveni suradnik Ruskog instituta za strateška istraživanja (RIŠI). Osim toga, baza u Kamranu će omogućiti Rusiji monitoring u strateški važnim područjima jugoistočne Azije, konkretno u Južnom kineskom moru. „Prodajom podmornica Vijetnamu osigurava se zaštita ruskih i vijetnamskih investicija", dodaje Kolotov. Prodaja podmornica će djelomično povratiti narušenu ravnotežu snaga u jugoistočnoj Aziji. „Rusija, kao ni Kina, nije zainteresirana za destabilizaciju u ovoj regiji, a jačanje vojne moći pomoći će da se ohlade usijane glave u Pekingu", smatra Kolotov.

Stupanje Vijetnama u zonu slobodne trgovine s Carinskom unijom prije svega je geopolitička igra, smatra Usov. „Promet robe između Rusije i Vijetnama je mizeran, tako da ovaj savez neće donijeti štetu, a može donijeti određenu korist jer će Rusija tako pokazati cijelom svijetu da ne odstupa od svjetskog trenda i produbljuje ekonomsku integraciju", kaže Usov. Ruska Federacija će preko Vijetnama proširiti plasman svojih proizvoda i izaći na tržište u zoni slobodne trgovine između deset članica Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) i Kine, a to je 2 milijarde potrošača, objašnjava Kolotov.

Ruski tekst na sajtu Gazeta.ru