„Gazprom" popustio pred zahtjevima Bugarske

„Gazprom" je 31. listopada započeo izgradnju najduže i najproblematičnije dionice plinovoda „Južni tok" preko teritorija Bugarske. Sofija je početkom 2008. bila jedna od prvih zemalja koja je potpisala međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda, ali zatim su pregovori u vezi s bugarskom dionicom, duljine 540 km, za „Gazprom" postali i najkompliciraniji.

Bugarska najprije nije htjela zemljište preko kojeg prolazi plinovod predati u vlasništvo zajedničke tvrtke koja realizira izgradnju ove dionice i inzistirala je da tvrtka „Bugarski energetski holding" bude vlasnik kontrolnog paketa dionica. Krajem 2011. strane su se sporazumjele oko ravnopravnog sudjelovanja u pothvatu (po 50 posto dionica), a Bugarska je uspjela ishoditi popust na plin. Međutim, 2012. Sofija ponovno nije bila zadovoljna profitom koji joj donose projekt i pristojba na tranzit. „Gazprom" se odlučio na još jedan popust, pa je Bugarskoj omogućena, prema izjavi predsjednika UO „Gazproma" Alekseja Millera, nabavka plina po „jednoj od najnižih cijena u Europi". Osim toga, „Gazprom" se složio da „Bugarskom energetskom holdingu" odobri kredit za izgradnju cjevovoda. Bugarska je zauzvrat potpisala investicijsku odluku o realizaciji svoje dionice „Južnog toka", s tim što je to učinila kao posljednja od zemalja tranzita.

„Južni tok" će po dnu Crnog mora proći u Bugarsku, a zatim kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Italiju. Cijena izgradnje se procjenjuje na 16,5 milijardi eura, od kojih će na crnomorsku dionicu biti utrošeno oko 10 milijardi eura. Početak rada plinovoda planiran je za prosinac 2015. s početnim kapacitetom od 15,75 milijardi metara kubičnih godišnje, dok će puni kapacitet od 63 milijarde kubičnih metara dosegnuti 2018.

U travnju ove godine plan financiranja izgradnje bugarske dionice je doživio novu reviziju. Sofija je, naime, bila nezadovoljna time što zbog vraćanja kredita neće moći naplaćivati tranzitne takse. Sada će, prema riječima predstavnika „Gazproma", polovina uplate za tranzit, koja pripada „Bugarskom energetskom holdingu", djelomično biti uplaćivana proračunu Bugarske, a djelomično „Gazpromu" kao rata za otplatu kredita. Razdoblje otplate će se produžiti na 22 godine od početka eksploatacije plinovoda (prema ranijem dogovoru kredit je trebao biti vraćen do 2030.). Prema izjavi ministra gospodarstva i energetike Bugarske Dragomira Stojneva, kredit koji je "Bugarski energetski holding" dobio od „Gazproma" iznosi 620 milijuna eura s godišnjom kamatom od 4,25% (umjesto ranije spominjanih 8%), a prihod Bugarske tijekom sljedećih 30 godina bit će 2,8 milijardi eura. Cijena izgradnje bugarske dionice plinovoda je 3,5 milijardi eura, podsjetio je Aleksej Miller.

Osim toga, Vlada Bugarske je službeno objavila da je „Gazprom" prošlog tjedna potpisao protokol, prema kojem će i drugi distributeri plina imati pristup „Južnom toku". Ovo priopćenje ruska tvrtka nije komentirala. Od početka radova na projektu postavlja se pitanje da li će „Gazprom" za „Južni tok" uspjeti isposlovati oslobađanje od zahtjeva koje postavlja „treći energetski paket EU", tj. novi set propisa Europske unije o energetskom tržištu. Ako u tome ne uspije, tvrtka će biti prisiljena dio plinovoda „rezervirati" za druge distributere plina, što će joj donijeti sigurne gubitke. „Gazprom" je priopćio samo da „mogućnosti postoje" i da će pregovori s Bruxellesom biti nastavljeni. „Pravila trećeg paketa energetskih propisa podrazumijevaju da 50 % kapaciteta 'Južnog toka' bude prodano na aukciji, što će 'Gazprom' dovesti u situaciju da se natječe s azerbejdžanskim konzorcijem 'Šah - Deniz'", smatra direktor konzultantske tvrtke „East European Gas Analysis" Mihail Korčemkin.

Sam „Gazprom" ne krije da je u situaciji u kojoj potražnja plina u Europi stagnira glavni cilj „Južnog toka" zaobići Ukrajinu. „Izgradnjom 'Južnog toka' rizici tranzita nestaju zauvijek", izjavio je Aleksej Miller prilikom zaoštravanja pregovora o plaćanju plina između „Gasproma" i Državne dioničke tvrtke „Nafogaz Ukrajine". Tijekom devet mjeseci ove godine preko Ukrajine je prešla 61 milijarda kubičnih metara plina, a 2012. ovim putem su transportirane 84,2 milijarde kubičnih metara. Kada „Sjeverni tok" proradi punim kapacitetom od 55 milijardi kubičnih metara (zasad se koristi samo djelomično), a „Južni tok" bude pušten u rad, „Gazprom" će moći u potpunosti izbjeći tranzit kroz Ukrajinu.

Međutim, dok je „Gazprom" nekada očekivao da će do 2020. doći do naglog porasta izvoza plina u Europu i bio spreman na korištenje punih kapaciteta isporuke, danas već priznaje da su se ove prognoze pokazale kao netočne. „Trenutna situacija na tržištu nam omogućuje da privremeno obustavimo širenje", izjavio je zamjenik predsjednika uprave „Gazproma" Valerij Golubjev, govoreći o perspektivama širenja plinovoda „Jamal - Europa" i „Sjevernog toka". Neimenovani izvor iz „Gazproma" je za Kommersant potvrdio da „u tom pogledu nema žurbe".