Ruski Daleki Istok okreće se prema Kini

Budućnost ruskog Dalekog Istoka jedno je od bolnih pitanja za rusku vladu. U svibnju 2012. osnovano je čak i posebno Ministarstvo za razvoj Dalekog Istoka, čiji je zadatak bio oživljavanje ove regije. No vodstvo novog resora nije bilo uspješno u rješavanju tog zadatka. Kremlj je početkom jeseni odlučio smijeniti najviše dužnosnike ove problematične regije. Za novog opunomoćenog predstavnika u dalekoistočnim Federalnom okrugu imenovan je Jurij Trutnjev, a na čelo Ministarstva za razvoj Dalekog Istoka postavljen je Aleksandar Galuška.

Transsibirska željeznica želi postati alternativa Sueskom kanalu 17 mlrd. dolara bit će uloženo u rekonstrukciju zastarjelih željeznica Bajkalo-amurske magistrale (BAM) i Transsibirske željeznice. Oko čitavog skupog projekta nastale su ozbiljne svađe. Na sličan način u Velikoj Britaniji raspravljaju o potrebi izgradnje visokobrzinske pruge HS2 koja bi trebala spojiti London, Birmigham, Manchester i Leeds.

Tržište ruskog Dalekog Istoka vrijedno je 90 milijardi dolara, što je manje od 5% brutto domaćeg proizvoda Rusije, navodi Aleksandar Galuška. „Na tako malom tržištu nije moguće osigurati ubrzan razvoj. No s druge strane, Daleki Istok se nalazi u novom žarištu ekonomskog razvoja, tj. u azijsko - tihooceanskoj regiji, čiji brutto domaći proizvod iznosi 50 bilijuna dolara, što je više od dvije trećine svjetskog brutto domaćeg proizvoda", dodaje ministar. Godišnji izvoz u sedam najvećih zemalja regije iznosi oko 6 bilijuna dolara, ili 4,9 bilijuna dolara, ako se izuzme izvoz sirovina." Izvoz koji se već ostvaruje u azijsko - tihooceanskoj regiji i koji će biti sve veći predstavlja veliki potencijal za izvoz robe koja se može proizvoditi na Dalekom Istoku. Prema okvirnim izračunima, ako bi se 2% izvoza u zemlje azijsko - tihooceanske regije izvozilo s Dalekog Istoka, brutto regionalni proizvod bi se povećao bar dvostruko, a zapravo bi bio i mnogo veći", izjavio je Galuška. Plan obuhvaća prvenstveno izvoz namirnica, kemijskih proizvoda i električne energije.

Tri revolucije

Novo Ministarstvo za razvoj Dalekog Istoka predlaže tri „revolucije" koje bi omogućile funkcioniranje „kineskog" modela.

Prva revolucija je formiranje posebnih teritorija razvoja (industrijski i tehnološki parkovi, posebne ekonomske zone i dr.). Treba krenuti od probnih projekata u dalekoistočnom regiji, a zatim stvoriti mrežu teritorija ubrzanog razvoja, orijentiranih na izvoz, što će zahtijevati i osnivanje institucija za razvoj, izjavio je Galuška.

Lideri i autsajderi: najpovoljnije regije za poslovanje u Rusiji Agencija za istraživanje javnog mnijenja (LIOM) sastavila je rang listu ruskih gubernatora prema otvorenosti k razvoju poslovnog sektora u svojim regijama. Predstavljamo tri najuspješnije regije i tajne njihovog uspjeha.

Druga revolucija je promjena formata rada postojećih institucija za razvoj. Jedna od njih je Fond za razvoj Dalekog Istoka. On mora početi raditi po novom modelu. „Na jednu rublju koju ulaže fond treba biti 5 do 10 rubalja privatnih investicija. Takav bi fond djelovao kao 'fond fondova' i fokusirao se na rad s međunarodnim fondovima", dodao je ministar za razvoj Dalekog Istoka. Stoga se predlaže dokapitalizacija fonda do 100 milijardi rubalja i promjena njegove organizacijsko - pravne strukture, tj. transformaciju u dioničko društvo ili nevladinu organizaciju.

Treća revolucija je promjena mehanizama rada samog Ministarstva za razvoj Dalekog Istoka. Već sada se preciziraju ovlasti ovog resora, izjavljuje ministar. Na ovo ministarstvo će s Ministarstva za regionalni razvoj biti prenesene ovlasti vezane uz razvoj Dalekog Istoka, a s Ministarstva za ekonomski razvoj ovlasti za upravljanje Posebnim ekonomskim zonama.

Osim toga, formirat će se tri nove strukture. Jedna od njih bit će nova agencija za pridobivanje investicija i podršku izvoza. Druge dvije su korporacija za razvoj Dalekoistočnog federalnog okruga („za koordinaciju realizacije ugovornih obveza vezanih za infrastrukturu") i agencija za razvoj ljudskog kapitala („za suradnju u pripremi i zapošljavanju radne snage").