Rusija ulazi u „zlatnu trojku“

Tek što je potisnula Južnoafričku Republiku sa četvrtog mjesta, Rusija već pretendira na mjesto u prva tri najveća proizvođača zlata u svijetu. Za 8 mjeseci 2013. proizvedeno je gotovo 156 tona, tj. za 15,1% više nego u istom razdoblju prošle godine, objavio je Savez tvrtki za eksploataciju zlata Rusije. Rast proizvodnje zlata zabilježen je po svim pokazateljima: iz vlastitih ležišta (8,8%), kao nusprodukt (4,2%), iz sekundarnih sirovina (192,7%), prvenstveno zbog povećanih kapaciteta Moskovske tvornice za obradu specijalnih legura i Krasnojarskoj tvornici obojenih metala, ali i od koncentrata (132% za prvih 6 mjeseci).

Takva dinamika se objašnjava željom tvrtki koje se bave eksploatacijom zlata da kompenziraju smanjenje prihoda izazvano padom svjetskih cijena. „Tvrtke sada eksploatiraju veće količine zlata jer žele održati potrebnu razinu novčanog priljeva i izbjeći probleme s ugovorima i vraćanjem kredita bankama", potvrdio je Sergej Kašuba, predsjednik Saveza tvrtki za eksploataciju zlata.

Od početka 2013. cijene zlata su pale za 19% i ova godina će, po svemu sudeći, biti prva u posljednjih deset godina u kojoj će zlato pojeftiniti na godišnjoj razini. Do sada je iz godine u godinu bilježen samo rast cijene zlata. „Očito je da će se 2013. prekinuti taj trend. Sljedeće godine očekujem da će se zlato približiti cijeni od 1.500 dolara", izjavio je za Ruski vjesnik Oleg Dušin,stariji analitičar investicijske tvrtke „Zürich Capital Management". „Vrlo je malo pokretača rasta, pa u doglednoj budućnosti ne treba očekivati ​​ponovni rast cijena. Zlato je nekada bilo zaštitni instrument, a sada je zapravo postalo rizična aktiva koja ovisi o tome kako stoji dolar i o regulaciji monetarne politike u SAD-u i drugim zemljama", dodaje Dmitrij Tremasov, analitičar tvrtke „BKS Forex".

U Rusiji se od 2008. bilježi godišnji rast količine izvađenog i proizvedenog zlata. Savez tvrtki za eksploataciju zlata Rusije očekuje da će za ovu godinu ukupna proizvodnja doseći 234 tone. To je pokazatelj koji Rusiji može osigurati jedno od prva tri mjesta u svijetu. Najbliži konkurent joj je SAD, koji je prošle godine proizveo 235 tona zlata i zauzeo treće mjesto na listi najvećih proizvođača ovog plemenitog metala. No ove godine je SAD smanjio proizvodnju (za 3 % u razdoblju od siječnja do lipnja 2013. prema podacima US Geological Survey). Prva dva mjesta, kao i uvijek, zauzimaju Kina i Australija.

Ipak, ruske mogućnosti imaju i svoje granice. Sadašnji rast se temelji između ostalog na ubrzanoj konzumaciji mineralno-sirovinske baze. Ako cijena zlata i dalje bude niska, taj rast u narednim godinama mogao bi prestati.

Prema podacima Ministarstva prirodnih resursa i ekologije, eksploatacijske rezerve zlata u Rusiji iznose 12,5 tisuća tona (preko 11 posto svjetskih rezervi). Više rezervi ima samo Južnoafrička Republika. Vlada RF trenutno poduzima mjere za dopunu rezervi. Konkretno, Ministarstvo prirodnih resursa i ekologije priprema projekt uvođenja prijava za geološka istraživanja. Ako taj projekt bude odobren, licencu na korištenje određene parcele može dobiti prva tvrtka koja se prijavi. Doduše, riječ je samo o slabo istraženim područjima za koje ne postoje podaci o rezervama zlata.

Povećanje proizvodnje sunčevog metala Rusija spada  u rijetke zemlje  koje  povećavaju svoje zlatne rezerve. Naša zemlja je 2012. povećala proizvodnju zlata i zauzela četvrto mjesto u svijetu poslije Kine, Australije i SAD-a. Uz takvu dinamiku u 2013. Ru­sija može preteći i SAD.

Ta shema najviše se isplati tvrtkama koje se bave vađenjem zlata. U Rusiji još uvijek postoje ograničenja vezana za veličinu otkrivenih nalazišta. Ako se radi o zlatu, ograničenje je 50 tona. Ukoliko je nalazište veće, ono dobiva federalni status i za eksploataciju je u tom slučaju potrebna dozvola vlade.

Predviđeno je da se prvi probni projekti pokrenu u četiri regije: u Amurskoj i Sverdlovskoj oblasti, i u Primorskom i Habarovskom Kraju. „Ova inicijativa sama po sebi neće biti presudna, niti će masovno privući investitore da ulažu u geološka istraživanja, ali je to signal investitorima da vlada u određenoj mjeri korigira pravila igre", kaže za Ruski vjesnik Petar Kaznačejev, koordinator smjera resursne i energetske ekonomike Ruske akademije narodne privrede i državne službe (RANEPA). Prema njegovoj procjeni, u Rusiji je prošlo vrijeme „sirovinskog nacionalizma" i sada se sagledava korist koju donosi suradnja s međunarodnim tvrtkama. Sljedeći korak, smatra ovaj stručnjak, moglo bi biti prihvaćanje inicijativa Ministarstva prirode koje su pokrenute još ovog ljeta. Radi se o pružanju preliminarnih jamstava stranim kompanijama da im se neće oduzimati nalazišta s federalnim statusom, kao i o podizanju limita za stjecanje federalnog statusa s 50 na 250 tona zlata.

„To je korak u pravcu smanjenja birokratskih prepreka. U takvoj shemi dobivanja pristupa nalazištima potencijalno imaju koristi tvrtke za eksploataciju zlata, ali teško je točno procijeniti u koliko je njihov uspjeh izgledan", priopćio je Aleksandar Minjkin, partner Grupe za financijski consulting (Financial Consulting Group, FCG).

Sredinom listopada organizirana je prodaja fizičkog zlata na Moskovskoj burzi. To je još jedna mjera koja može potaknuti rast proizvodnje. Kako je objašnjeno na burzi, u početnoj etapi u licitaciji mogu sudjelovati državne organizacije i banke zemalja Euroazijske ekonomske unije, kao i tvrtke registrirane u tim zemljama. Strane tvrtke mogu postati klijenti sudionika licitacije i dobiti pristup licitaciji preko servisa tvrtki koje imaju pravo sudjelovanja. „Istovremeno s ETF fondovima uvedena je i direktna trgovina zlatom. Sve te mjere zajedno trebale bi izazvati veći interes građana i banaka za ove operacije, što proizlazi iz intenzivne burzovne trgovine terminskim ugovorima na zlato", istaknuo je Dušin.