Povratak ruskog draguljarstva

U Moskvi je sredinom rujna održan Međunarodni draguljarski ekonomski forum u organizaciji Gilde draguljara Rusije i Privredne komore RF. Stručnjaci i proizvođači razgovarali o tome kako se rusku draguljarsku industriju može učine konkurentnijom u svijetu, ali i kako unaprijediti obrazovanje draguljara i pojednostaviti birokratske procedure radi daljnjeg razvoja ove industrijske grane. Stručnjaci procjenjuju da bi se izvoz draguljarskih proizvoda iz Rusije mogao uvećati četiri do pet puta za samo pola godine.

U foajeu Privredne komore RF izloženi su najbolji radovi draguljara na tržištu danas. U centru kompozicije je srebrna maketa pravoslavnog hrama izrađena tehnikom filigrana (rus. cкань, [skan']). To je raskošni čipkasti ornament od tanke srebrne žice. Strani gosti oduševljeno fotografiraju maketu mobilnim telefonima. Ali, glavni cilj moskovskog foruma nije bilo izlaganje draguljarskih proizvoda, nego pronalaženje načina koji će omogućiti draguljarima da postanu konkurentniji i traženiji na svjetskom tržištu.

Poslanica Državne dume RF Jelena Panjina rekla je da se na ruskom draguljarskom tržištu pojavila unutarnja konkurencija, ali da domaći draguljarski proizvodi još uvijek nisu dovoljno konkurentni na inozemnom tržištu zbog zakonskih poteškoća.

Potpredsjednik Privredne komore RF Aleksandar Ribakov navodi da su na ruskom tržištu strani proizvođači draguljarskih proizvoda zastupljeni sa 25% a domaći sa 75 posto. „Izvozi se samo 5% domaćih draguljarskih proizvoda", napominje Ribakov.

Predsjednik Gilde draguljara Rusije Gagik Gevorkjan vjeruje da bi izvoz mogao biti 4 do 5 puta veći. U Rusiji se godišnje proizvede 226 tona zlata, a samo 50 tona se koristi u draguljarskoj industriji, navodi Gevorkjan. Naglašava i da je uvoz 7 puta veći od izvoza. „Naši draguljarski proizvodi ne mogu biti konkurencija jeftinim uvoznim", kaže Gevorkjan i napominje da je za plasman ruskih draguljarskih proizvoda nužno više pažnje posvetiti nacionalnim brendovima.

Draguljarska radionica na čijem je čelu umjetnik i draguljar Iljgiz Fazulzjanov može biti dobar primjer uspješnog prodora ruskih brendova na svjetsko tržište. Iljgiz Fazulzjanov, koji u svojoj radionici izrađuje nakit pod brendom „Ilgiz F", u posljednje vrijeme je dobio nekoliko prestižnih nagrada u području draguljarstva. Francuzi i Švicarci zovu ga „kralj emajla", a njegove radove prodaje aukcijska kuća Christie's. Fazulzjanov kaže da njegov nakit mnogo više kupuju stranci nego Rusi . „Moji draguljarski proizvodi mi otvaraju granice i govore umjesto mene. Naravno, posao mi ide odlično, kaže draguljar. Prošle godine smo izlagali u Americi i Japanu. Tamo su ljudi vrlo zainteresirani za naš nakit. Ove godine počeli smo surađivati ​​sa Švicarskom. U Ženevi će 1. listopada biti otvorena moja samostalna izložba. Tu je i projekt suradnje s Londonom, a planiramo naše proizvode predstaviti i u Singapuru. U svakom slučaju, traženi smo u bogatijim zemljama, tamo gdje su kolekcionari i procjenjivači umjetnina".

Povratak Fabergeovog sjaja Rusija ozbiljno planira ponovo se pretvoriti u jedan od glavnih svjetskih draguljarskih centara, kao u doba slavnog Karla Fabergea. To će, između ostalog, biti tema Međunarodnog draguljarskog ekonomskog foruma koji će se održati u Moskvi 13. rujna, 2013. Ovaj skup, posvećen velikim draguljarima koji su radili za rusku carsku obitelj, organizira Ceh draguljara Rusije uz podršku Privredne komore RF.

Fazulzjanov kaže da su prezasićenim klijentima zanimljivi novi i neobični draguljarski proizvodi izrađeni nepoznatim tehnikama. „Nitko osim nas ne radi u takvoj tehnici", objašnjava zlatar. „Kolekcionari biraju složenije predmete, a jednostavnije primjerke kupuju oni koji žele taj nakit nositi. No i od najjednostavnijeg komada nakita može se napraviti umjetničko djelo. Svaki element i svaki ornament na našem nakitu ima određeno značenje i razlog zašto se upravo na tom mjestu nalazi."

Ipak, Iljgizov primjer još uvijek je iznimka. Predsjednik draguljarske tvrtke „Almaz holding" Flun Gumerov napominje da je težnja za većom prisutnosti na svjetskom tržištu pozitivna, ali još uvijek nije sasvim jasno kako se ona u praksi može realizirati. Smatra da to što uvoz premašuje izvoz nije jedini problem. Ruski draguljari izvoze vrlo malo svojih proizvoda čak i u susjedne zemlje članice ZND. „Zbog brojnih birokratskih poteškoća na koje nailaze, proizvođači draguljarskih proizvoda napuštaju Rusiju", sa žaljenjem zaključuje Gumerov.

Gumerov navodi i primjer vlasnika jedne od najboljih draguljarskih radionica čiji su proizvodi nagrađivani na međunarodnim izložbama, bili prisiljeni posao prenijeti na Tajland. Kap koja je prelila čašu i draguljare prisilila da napuste Rusiju bila je činovnička greška. „Odnijeli su proizvode u Direkciju za mjere i dragocjene metale kako bi dobili državni žig kojim se potvrđuje stupanj finoće dragocjenih metala upotrijebljenih u izradi. No žigovi su stavljeni na vanjsku umjesto na unutarnju stranu nakita čime su proizvodi uništeni", objašnjava Gumerov. Ipak, ne gubi nadu i drži da bi se uz malo političke volje, situacija u draguljarskoj industriji mogla popraviti za samo pola godine.