BRICS stvara alternativu MMF-u i Svjetskoj banci

Ideja o formiranju svojevrsne vlastite Svjetske banke i MMF-a od strane čelnika zemalja u naglom razvoju nastala je na temelju sve većih kritika na račun tih zemalja i općeg odljeva kapitala s tržišta u razvoju. Izvor: Rossijskaja gazeta

Ideja o formiranju svojevrsne vlastite Svjetske banke i MMF-a od strane čelnika zemalja u naglom razvoju nastala je na temelju sve većih kritika na račun tih zemalja i općeg odljeva kapitala s tržišta u razvoju. Izvor: Rossijskaja gazeta

Zemlje grupe BRICS-a poduzele su još jedan korak u jačanju ekonomske moći svoje zajednice na taj način što su usaglasile postupak osnivanja zajedničkog fonda deviznih rezervi i kapitala vlastite razvojne banke. Ostvarenje inicijative za stvaranje zajedničkog fonda je u završnoj fazi, priopćio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Ruski pogled na „stezanje remena“
Rusija je na summitu G-20 u okviru razmatranja teme međunarodne financijske arhitekture predložila da se obrati pozornost na krug pitanja vezanih za upravljanje državnim dugom. Jedan od postavljenih zadataka u tom pravcu je preispitivanje osnovnih principa upravljanja državnim dugom koje su formulirali Svjetska banka i MMF. Drugi pravac rada je pripremanje strategija postupnog smanjenja sudjelovanja država u poticanju ekonomija.

Ostvarenje inicijative za stvaranje zajedničkog fonda deviznih rezervi zemalja grupe BRICS je u završnoj fazi, priopćio je predsjednik Rusije Vladimir Putin, otvarajući sastanak lidera te zajednice koji je održan početkom rujna u St. Peterbura tijekom summita G20. Njegove riječi je naknadno prenio novinarima zamjenik ministra financija Ruske Federacije Sergej Storčak, koji je dodao i to da će sredstva za osnivanje zajedničkog fonda biti usmjerena iz međunarodnih rezervi Centralne banke Ruske Federacije.

Odluka da ukupan iznos sredstava zajedničkog fonda bude 100 milijardi dolara donesena je još u ožujku na summitu BRICS-a u Durbanu, u Južnoafričkoj Republici. Tom prilikom su lideri članica grupe postigli preliminarni dogovor o udjelu svake zemlje u zajedničkom fondu. Kina sudjeluje s 41 milijardom, Brazil, Indija i Rusija s po 18 milijardi, a Južnoafrička Republika s 5 milijardi dolara. Kako objašnjava Storčak, članice su postigle dogovor da se prema potrebi vrše brzi svopovi (eng. swap – zamjene jedne aktive drugom). „Za svoju nacionalnu valutu svaka članica moći će dobiti američke dolare. Odnosno, Centralna banka Ruske Federacije treba uz određene uvjete (utvrđenu kamatu i rokove za vraćanje sredstava) osigurati dolare za državu kojoj je to potrebno. Zajednički fond se stvara s ciljem da bi se moglo brzo reagirati na promjene na deviznim tržištima“, objasnio je ruski službenik. Ministri financija zemalja BRICS-a dobili su od svojih predsjednika upute da nastave s radom na osnivanju zajedničkog fonda te da o tome pripreme izvještaj za summit u Brazilu sljedeće godine.

To je već druga po redu finansijska institucija koju osniva ova grupacija. Prethodno je donesena odluka da se osnuje zajednička razvojna banka s kapitalom od 50 milijardi dolara. Tijekom susreta u Sankt Peterburgu usuglašen je postupak donošenja odluka o ključnim pitanjima vezanim za rad te banke. Sve će se temeljiti na zajedničkoj suglasnosti, istaknuo je Putin. Istina, sredstva za stvaranje kapitala te institucije bit će izdvajana iz državnih budžeta. Drugim riječima, to će biti sredstva poreskih obveznika članica grupe BRICS-a.

Reforma MMF-a: još uvijek bez pomaka
Reforma kvota i upravljanja Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) postat će jedna od glavnih tema na summitu G-20 u Sankt-Peterburgu. Novi sustav raspodjele kvota i glasova u MMF-u odobren je još 2010. godine, ali zasad nije stupio na snagu, jer nije izvršena ratifikacija u nizu zemalja, između ostalog ni u SAD-u. Rasprava traje već više od dvije godine a odluka još uvijek nije donesena.

Ideja o formiranju svojevrsne vlastite Svjetske banke i MMF-a od strane čelnika zemalja u naglom razvoju nastala je na temelju sve većih kritika na račun tih zemalja i općeg odljeva kapitala s tržišta u razvoju. Stručnjaci MMF-a su pripremili, recimo, za summit G-20 izvještaj u kojem se kaže da će u doglednoj budućnosti poticaji za rast svjetske privrede uglavnom dolaziti od SAD-a.

Brazil i Indija imaju velike probleme da održe stabilnost svojih valuta s obzirom da je privreda u obje zemlje i dalje u velikoj meri usmjerena na tržište sirovina i ima ograničenu mogućnost da održi rast kroz domaću potražnju – razina siromaštva je isuviše visoka. U Rusiji je devalvacija domaće valute od početka godine također bila značajna, međutim novi porast cijena nafte zbog krize u Siriji zaustavio je taj proces. Što se tiče Kine, u kojoj se stabilnost valute osigurava strogom regulacijom od strane lokalne vlasti, ona trenutno gubi svoju glavnu prednost – jeftinu radnu snagu, kako su nedavno istaknuli stručnjaci Svjetskog ekonomskog foruma. Na rang-listi ekonomske konkurentnosti, koju priprema Svjetski ekonomski forum, Kina zauzima tek 29. mesto, Južnoafrička Republika – 53, Brazil – 56, Indija – 60, a Rusija – 64. mesto.

Međutim, pozitivne promjene u svakom slučaju postoje. Raste značaj najmanje dvije nacionalne valute zemalja ovog bloka na svjetskom tržištu. Tako je, prema procjenama Banke za međunarodna poravnanja (BIS) koje su izvedene na temelju mišljenja anketiranih predstavnika centralnih banaka, komercijalnih banaka i vladinih službenika iz 43 zemlje, kineski juan po prvi put dospio među prvih deset (na 9. mesto) po obimu transakcija na deviznim tržištima (gdje odavno vlada američki dolar koji trenutno pokriva 87% transakcija). Juan ima 2,2% udjela na tržištu. Znatno je ojačao svoju poziciju i rubalj. U 2013. je zauzeo 12. mjesto po trgovinskom prometu (sa udjelom od 1,6%), napredujući s 18. mjesta na kojem se nalazio u 2007. Od nacionalnih valuta zemalja u razvoju rubalj su nadmašili jedino juan i meksički pesos. Udio brazilskog reala u svjetskom financijskom prometu iznosi 1,1%, a indijskog rupija – 1%.

Rusija, Indija, Kina i svjetski poredak
Do 2020. Rusija, Indija i Kina mogle bi zauzeti tri od pet prvih mjesta na listi najjačih svjetskih ekonomija. Tri velike ekonomije u snažnom zamahu imaju ogroman potencijal zajedno utjecati na donošenje odluka na globalnoj razini. Ipak, da bi se ovaj potencijal realizirao do maksimuma, potrebno je poduzeti neke dodatne korake.

Stručnjaci su uglavnom pohvalili ideju stvaranja zajedničkog valutnog fonda, ali isto tako ističu da su njegovi razmjeri zasad očigledno nedovoljni da bi se pomoću njega rješavali veliki problemi. „Taj obim sredstava možda bi mogao biti dovoljan da se ublaži kratkoročan negativan učinak odljeva kapitala i da omogući nacionalnim regulacijskim institucijama da učinkovitije odreagiraju. U tom slučaju ne bismo vidjeli tako oštar pad rupija i reala“, rekao je analitičar Vladimir Lupenko, partner u kompaniji FCG. Međutim, te rezerve, prema njegovim procjenama, ne bi bile dovoljne da se valute održavaju u dužem periodu. „Ta sredstva bi mogla biti dovoljna da se umanji pritisak na nacionalne valute u vrijeme kampanje ‘quantitative easing’ (program kvantitativnog popuštanja u SAD-u), koja će očigledno utjecati na naglo jačanje dolara. Ali ne treba zaboraviti da nije samo stvar u obimu rezervi, nego i u tome da američke Savezne rezerve trebaju „izaći iz poticajnog programa“. U slučaju pogrešnih procjena mogla bi se izgubiti kontrola nad tako složenim i jedinstvenim procesom“, istaknuo je.

Stručnjak za investicije Timofej Šoltes također smatra da, iako je osnova dobra, ta sredstva u svakom slučaju neće biti dovoljna da se stabiliziraju nacionalne valute. On je podsjetio da je do rujna 2013. indeks tržišta u razvoju pao za skoro 5% prema podacima kompanije MSCI, što je u apsolutnom izrazu znatno više od 100 milijardi dolara. „Kad se još uzme u obzir protivljenje i politički pritisak MMF-a, Svjetske banke i razvijenih zemalja, ta sredstva bi mogla bi neučinkovita zato što su skromna. Međutim, svakako su dovoljna za određeni izazov svjetskim financijskim institucijama koje zemljama u razvoju nameću političke uvjete za kredite po niskim kamatnim stopama“, istaknuo je stručnjak.