Povratak Fabergeovog sjaja

Galina Ananjina, generalna direktorica Nacionalnog centra za kolekcioniranje umjetničkih predmeta, kaže da je izrada nakita postala sastavni dio velike ruske kulture nakon ogromnog uspjeha majstora iz Rusije na prvoj Svjetskoj draguljarskoj izložbi u Londonu 1851. godine.

Tijekom posljednjih 20 godina draguljarska industrija u Rusiji ponovno je procvala. Draguljari su obnovili već gotovo zaboravljene tehnike i nadmašili svoje prethodnike. Dobar primjer remek-djela suvremenih ruskih draguljara su crkveni predmeti vrhunske izrade izrađeni za crkvu Krista Spasitelja u Moskvi.

Najbolji draguljarski radovi ruskih majstora svake godine se izlažu na prestižnim svjetskim izložbama i sajmovima zlatarstva i urarstva u Vicenzi, Baselu, Berlinu i Hong Kongu.

Umjetnica Elena Opaleva je 1996. za svoju ogrlicu „Sfinga iz Gize” dobila međunarodnu dijamantnu nagradu tvrtke „De Beers”, koja predstavlja svojevrsni draguljarski „Oscar”. Ove godine ruski umjetnik i draguljar Ilgiz Fazulzjanov drugi je put za redom osvojio grand prix i titulu „Pobjednik među pobjednicima” na svjetskom draguljarskom natječaju „International Jewellery Design Excellence Award” u Hong Kongu.

Ananjina kaže da su danas glavni centri draguljarske umjetnosti u Rusiji Moskva, Sankt-Peterburg, Kostroma i Jaroslavlj. Na izložbama u inozemstvu nagradama su ovjenčani i jakutski dijamanti i nakit s ruskim nacionalnim motivima, kao i radovi uralskih draguljara.

Ananjina napominje da građani Rusije rijetko mogu vidjeti suvremene draguljarske radove svojih sunarodnjaka. Zato mnogi imaju pogrešnu predodžbu o dostignućima ruskog zlatarstva danas pa misle da ruski draguljari izrađuju „samo standardno prstenje i ogrlice”.

Prema njezinoj procjeni, u ukupnoj proizvodnji ruskih kompanija ekskluzivni draguljarski proizvodi zastupljeni su s 20%, dok ostalih 80 % čini nakit namijenjen potrošačima srednje klase.

Izvršna direktorica proizvođača briljanata i draguljarskih proizvoda Republike Saha (Jakutija) Tatjana Kirbasova govori o novom usponu draguljarske industrije: „U Jakutiji zlatarstvo ima višestoljetnu tradiciju. U postsovjetskom razdoblju ovaj umjetnički obrt doživljava preporod zahvaljujući privatnim investicijama. U posljednje vrijeme i država počinje pružati značajniju financijsku potporu poduzećima koja se bave obradom dragog kamenja.”

Kirbasova napominje da je nužno osigurati daljnji razvoj ove industrijske grane: „Kod nas u Jakutiji skupa je i radna snaga i energenti. Osim toga, podzemna eksploatacija dijamanata, na koju prelazi glavni proizvođač briljanata u Rusiji ALROSA zahtijeva veće troškove. Poskupile su i sirovine za izradu draguljarskih proizvoda: dijamanti, zlato i srebro. Brušenje dragulja trenutno stagnira.”

U ovoj oblasti postoji još jedan problem: strogi zakoni naslijeđeni iz sovjetskog vremena. Predsjednik tzv. dijamantnog savjeta pri kabinetu predsjednika Republike Saha (Jakutija) Vasilij Vlasov rekao je za Ruski vjesnik da cijena plemenitih metala i dragog kamenja od 2003. više nije tako visoka kao što je bila u SSSR-u. Iako je to sada roba kao i sva ostala, zakonska regulativa se vrlo malo izmijenila. „Pri pokretanju draguljarske proizvodnje nužno je posjedovati adekvatno opremljene prostorije koje moraju imati betonske sefove, metalne rešetke na prozorima i sigurnosna vrata. Za transport draguljarskih proizvoda nužno je posebno osiguranje...” A sve ovo utječe na cijenu, objašnjava naš sugovornik.

Povećanje proizvodnje sunčevog metala Rusija spada  u rijetke zemlje  koje  povećavaju svoje zlatne rezerve. Naša zemlja je 2012. povećala proizvodnju zlata i zauzela četvrto mjesto u svijetu poslije Kine, Australije i SAD-a. Uz takvu dinamiku u 2013. Ru­sija može preteći i SAD.

Osim toga, u kaznenom zakoniku još uvijek postoje ograničenja koja se odnose na poslove s plemenitim metalima i dragim kamenjem.

Osim svih spomenutih problema, draguljari su opterećeni i visokim porezima. „Zasad se u inozemstvo - u Ramat Gan (Izrael), Antwerpen (Belgija), Shanghai (Kina) - uglavnom prodaju samo dijamanti”, kaže Tatjana Kirbasova. Drago kamenje poput smaragda, safira ili aleksandrita uvozi se iz inozemstva i podliježe carinjenju i oporezivanju, a ti troškovi iznose 33% njihove ukupne cijene, objašnjava Vlasov.

Proizvodnja briljanata u Rusiji je vrlo skupa i zbog osobitosti njihove eksploatacije i zbog skupe radne snage. Iako proizvodnja sitnih briljanata nije isplativa, oni su najtraženiji na tržištu, žali se Vasilij Vlasov. „Kina i Indija kupuju sitne briljante za većinu svojih draguljarskih proizvoda, a na osnovnu cijenu dodaju još 33%. Ima problema i prilikom prodaje na domaćem tržištu. Na primjer, tvrtka ALROSA svojim inozemnim partnerima dijamante prodaje bez poreza, dok na domaćem tržištu u cijenu uračunava i PDV”, kaže Vlasov. On napominje da u posljednjih deset godina domaći draguljari pokušavaju to promijeniti ali ne nailaze uvijek na potporu vlade RF.

Stručnjaci smatraju da će Međunarodni draguljarski ekonomski forum koji će se održati u rujnu biti dobra prilika draguljarima da skrenu pažnju javnosti na sebe i riješe niz važnih pitanja. Na Forumu će sudjelovati brojne strane delegacije, a među sudionicima će biti i predstavnici Svjetske draguljarske konfederacije (CIBJO), predsjednici nacionalnih asocijacija draguljara, predstavnici brojnih regionalnih udruženja i ruskih draguljarskih tvrtki, investicijske tvrtke, aukcijske kuće, galerije i tvrtke koje organiziraju izložbe i sajmove, kao i vodeći povjesničari umjetnosti.

U okviru foruma 14. rujna će biti održan nacionalni dobrotvorni draguljarski bal. Također će biti otvorena izložba „Tradicionalna i moderna draguljarska umjetnost Rusije”. Bit će predstavljene i medalje za Zimske olimpijske igre koje će se održati 2014. u Sočiju.