Fijasko Hrvatske na ruskom turističkom tržištu

Izvor: Alamy

Izvor: Alamy

Ljetna sezona 2013. postala je jako komplicirana za mnoge ruske turističke operatere koji posluju s Hrvatskom. Uvođenje viznog režima osvijetlilo je niz problema u odnosima između ruskih turističkih operatera i hrvatskih hotelijera.

U svezi s uvođenjem viza za Ruse prodaja turističkog aranžmana u Hrvatsku smanjila se za 40-50%. Za ruske turiste Hrvatska je oduvijek bila skupa destinacija, a sad će Rusi morati izdvojiti još više novaca, budući da će morati platiti vize. Još više, Hrvatska trenutno doživljava neuspjeh zbog drugih turističkih destinacija, recimo, Grčke gdje je već nekoliko godina zaredom turistička ponuda jeftinija.

Problemi u konkretnom dijelu turističkog tržišta u mnogome su povezani i s posebnostima rusko-hrvatskog partnerstva. Naime, hrvatski hotelijeri žele s ruskim turističkim operaterima raditi isključivo pod uvjetima „prazno za puno“ (odnosno stavljanje na raspologanje određenog broja ležaja u hotelima nakon potpunog ili djelomičnog (ne manje od 50%) predujma). Na taj način turistički operater preuzima na sebe sav rizik poslovanja, a hoteli si unaprijed osiguravaju rezervacije.

Ruski turistički operateri pokušali su dobiti konkurentne cijene pod uvjetima alotmana (ugostitelj se obvezuje da će turističkom operateru staviti na raspolaganje određen broj ležaja pod unaprijed dogovorenim uvjetima, ali bez predujma) pred početkom sezone, no nisu naišli na razumijevanje sa strane hrvatskih hotelijera. Kao rezultat neke ruske firme našle su se u situaciji u kojoj se njihovi gubici nisu mogli nadoknaditi daljnim radom. Tako je Ascent travel, jedna od najvećih kompanija na tržištu, objavio o svojem odlasku s tržišta.

Ljepota neće spasiti svijet: kako Hrvatska i Bosna izgledaju u očima ruskih biciklista
Novinari tjednika Ruski reporter prešli su od 18. srpnja do 10. kolovoza na svojim biciklima put od Venecije do Beograda. Na svojem putu prošli su i kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te su zabilježili svoje dojmove o lokalnom stanovništvu, ljepotama prirode tih dviju država. Ruski vjesnik donosi vam ulomke iz njihove reportaže.

Tu situaciju komentira za ruski turistički portal tourdom.tv Olga Vojkina, direktorica za turizam kompanije Ercog: „Da bi se pokrili sadašnji gubici potrebna su sredstva. To znači imati ozbiljan prihod u sljedećoj sezoni, a danas je, u uvjetima smanjenja tržišta, jako teško pričati o tome. Pritom ne mislim da će bujica turista i dalje padati; Hrvatska ima svojeg stalnog klijenta koji joj se svake godine vraća. Ali ne vidim mogućnosti da se tržište ozbiljno poveća sljedeće godine. Morat će proći nekoliko godina prije nego što ta bujica turista ponovno počne rasti“.

U takvim uvjetima postoji velika potreba za preispitivanjem sustava odnosa među ruskim i hrvatskim partnerima.

„Rusko tržište dobiva više cijene od europskih tržišta. Naravno, to ovisi o hotelima, ali ta je razlika uvijek postojala“, smatra Olga Vojkina. „Nakon uvođenja viznog režima pada potreba za takvim brojem ugovora pod uvjetima „prazno za puno“. Iskustvo govori da se rezervacija hotela nekoliko puta smanjuje tjedan dana prije puta, kad završava mogućnosti davanja dokumenata za dobivanje standardne vize. Ljudi su počeli, u principu, unaprijed planirati svoj odmor. I smatram da se čovjek može normalno baviti prodajom, ako postoji ugovor o alotmanu u svim hotelima. Smatram da svi hrvatski hotelijeri moraju preispitati svoje sporazume za sljedeću godinu s ruskim tržištem i pružiti im mogućnost da rade u onom režimu u kojem radi čitava Europa“.   

Pritom Hrvati ipak ne bi željeli odustati od ruskih turista, budući da, kako smatra Mikael Danieljan, predstavnik hrvatske mreže hotela Maistra, ruski turisti su spremni potrošiti na odmor nešto više za razliku od njemačkih, koji dolaze na kraći period i znaju točno što žele dobiti. Zbog toga je hrvatska strana zainteresirana za rusko tržište. „Svaka godina je novi ispit za turističke operatere i hotelijere, neprestano se isprobavaju novi scenariji i čini mi se da hotelijeri osluškuju ritam tržišta te su u nekim slučajevima spremni promijeniti svoju politiku. Treba mijenjati metode prodaje. Prijedlozi hotelijera moraju ovisiti o potrebi tržišta. Oni moraju biti ekonomski i financijski isplativi za sve strane. Mislim da će sljedeće godine hotelijeri biti pažljiviji prema tržištu, pripremljeniji. Mislim da nas čeka zanimljiva godina“.