Reforma MMF-a: još uvijek bez pomaka

Izvor: PhotoXpress

Izvor: PhotoXpress

Reforma kvota i upravljanja Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) postat će jedna od glavnih tema na summitu G-20 u Sankt-Peterburgu. Novi sustav raspodjele kvota i glasova u MMF-u odobren je još 2010. godine, ali zasad nije stupio na snagu, jer nije izvršena ratifikacija u nizu zemalja, između ostalog ni u SAD-u. Rasprava traje već više od dvije godine a odluka još uvijek nije donesena.

Još 2010. godine na summitu „Grupe dvadeset” u Seulu odobren je paket reformi MMF-a. U skladu s tim, udjeli kvota za zemlje u razvoju trebaju se povećati. Na primjer, udio za BRIKS bi porastao s 10% na 14%, Kina bi zauzela treće mjesto nakon SAD-a, koji bi imao 17% i Japana s njegovih 6%. Udio Rusije iznosi 2,7%, čime zauzima deveto mjesto. Pritom bi SAD, Japan, Njemačka, Francuska i Velika Britanija morali ustupiti drugima dio svog zastupništva, a europske zemlje bi potpuno izgubile dva mjesta od osam u savjetu direktora MMF-a. Ovlasti zemalja u MMF-u uvijek su se dijelile proporcionalno njihovom udjelu u svjetskoj ekonomiji. Trenutno je tu na snazi upadljiva disproporcija, a potrebu za ratifikacijom reforme objašnjava upravitelj odjela za ekonomska istraživanja Instituta za Europu RAN, Anatolij Bažan:

- Budući da ekonomski potencijal zemalja u razvoju raste brzo, u skladu s tim treba se povećavati i njihova mogućnost da utječu na odluke u MMF-u. No to se ne događa, zbog toga što SAD i druge zemlje „zlatne regije” ne žele izgubiti vlast u ovoj važnoj organizaciji. Broj glasova SAD-a i drugih zemalja ima mnogo veću težinu nego glasovi zemalja u razvoju. No oni ove pozicije zadržavaju većinom glasova koji više ne odgovaraju proporciji ekonomskih snaga između regija svijeta.

Rusija preuzela predsjedanje G20
Rusija je 1. prosinca 2012. preuzela predsjedništvo nad G20, forumom 20 zemalja koje čine 90% svjetskog BDP-a. Vladimir Putin nabrojao je nove zadatke koje „dvadesetorica“ trebaju riješiti. Stručnjaci vjeruju da će rusko predsjedništvo omogućiti povećanje uloge zemalja BRICS-a u raspodjeli moći u svijetu.

Prošle godine zemlje sudionice G-20 izrazile su želju da se pitanje riješi do siječnja 2013. godine. Međutim, čelnici nisu uspjeli postići napredak u pregovorima zbog stava SAD-a, koji bi zbog reformi izgubio simboličnih 0,3 posto. Po svoj prilici američka strana neće moći donijeti odluku prije listopada kad u SAD-u počinje nova financijska godina, smatra zamjenik ministra za financije Sergej Storčak:

- Polazimo od toga da će u paketu, u dokumentima u vezi s usvajanjem novog proračuna, ovaj zakon sadržavati odgovarajuće pozicije koje će označavati spremnost za ratifikaciju. Polazimo od toga da kao grupa država, kao klub, shvaćamo situaciju partnera „dvadesetorice”, uzimamo stanku, čekamo povoljno rješavanje ovog pitanja unutar Sjedinjenih Država. U svakom slučaju, Međunarodni monetarni fond trenutno ne osjeća hitnu potrebu za resursima. Same zemlje „dvadesetorice” odlučile su i na summitu potvrdile mogućnost osiguranja dodatnih resursa za Međunarodni monetarni fond.

Pomoć MMF-u neće biti naodmet. Trenutne rezerve fonda iznose svega 400 milijardi dolara. Usporedbe radi - rezerve Rusije premašuju 500 milijardi dolara, a rezerve Kine - 3 bilijuna. S ovakvim deviznim rezervama zemlje u razvoju već mogu postati donatori organa čiji je prvobitni cilj bio osiguravanje zajmova siromašnim zemljama, smatraju stručnjaci. Moguće je da će tako potreba za MMF-om otpasti sama po sebi.