Rusi ruše rekorde na stranom tržištu nekretnina

Za kupovinu nekretnina u inozemstvu Rusi su samo za prva tri mjeseca 2013. uplatili 414. mil. dolara. To su podaci Centralne banke Rusije. Plus to što neki ruski građani još uvijek uzimaju hipoteku u stranim bankama ili isplaćuju kupovinu s već otvorenih računa.  

U čitavom nizu država primjećuje se povećana potražnja za nekretnine od strane ruskih građana. A turske vlasti nedavno su službeno proglasile Ruse liderima među stranim kupcima po broju sklopljenih poslova.

Rusi najčešće kupuju nekretninu izvan svoje države da bi tamo odlazili na odmor. Od drugih popularnih ciljeva svakako se mogu navesti posao i lječenje. Ima i onih koji planiraju otići živjeti u inozemstvo.

Zbog uvođenja viznog režima Rusi manje kupuju nekretnine u Hrvatskoj Uvođenje viznog režima s Rusijom nije se samo negativno odrazilo na hrvatski turistički sektor, nego je i smanjilo potražnju za nekretninom u Hrvatskoj.

Bugarska je ove godine najpristupačnija u Europi u pogledu cijena nekretnina. Uz malo sreće može se dobiti jednosobni stan na Crnom moru za 30 tisuća eura. Također, relativno jeftini objekti su na Cipru, u Pafosu. Jednosobni stan tamo košta 60-65 tisuća eura. Nagli pad cijena na nekretnine u Španjolskoj doveo je do toga da potražnja za nekretninama naprosto ruši svaki prijašnji rekord. „Ljudi pokušavaju kupiti nekretninu prije nego što dođe do novog povećanja cijena“, objasnio je Jurij Konstantinovski, direktor za veze s predstavnicima kompanije „Leanga Costavlanca S. L“. Prema njegovim riječima, potencijalni kupci se prije svega zanimaju za jeftine nekretnine. Recimo, za stanove u primorju koji koštaju od 50 do 100 tisuća eura.

„Naravno, cijena je jako važna, ali nije uvijek odlučujući čimbenik pri izboru države u kojoj će Rusi kupiti nekretninu“, primjećuje Natalija Zavališina, generalna direktorica agencije za nekretnine „Mielj-DPM“. Jedni žele dobiti dozvolu boravka, pa se prije svega okreću Latviji, Sloveniji, Grčkoj, Cipru. Druge pak zanimaju nekretnine u turističkim središtima – tu ima više varijanti. A postoje i oni koji kupuju kuću ili stan kako bi ga kasnije iznajmljivali. U tom slučaju često odabiru Njemačku“.

Georgij Dzagurov, generalni direktor kompanije Penny Lane Realty, kao pozitivnu tendenciju primjećuje da u posljednje vrijeme ima manje nepromišljenih kupovina. Znalo se događati da se kupac, potpuno osvojen reklamom, baca na kupovinu neke kupovine a da se pritom ne upozna s uvjetima sklapanja posla ili mogućih dodatnih poslova. A ti troškovi mogu biti zaista veliki. Recimo, troškovi sklapanja posla mogu u nekim zemljama iznositi i do 20% od vrijednosti samog objekta.  

Oni koji nemaju visoke prihode prilikom kupovine nekretnina u inozemstvu uzimaju hipoteku u stranima bankama.

„Najniži postoci hipoteke su u Austriji, Velikoj Britaniji, Latviji, Francuskoj i Švicarskoj. U pravilu stopa nije viša od 5%“, tvrdi Julija Koževnikova, stručnjak kompanije „Tranio. Ru“.

Ulazak Hrvatske u EU ne obećava procvat tržištu nekretnina Prema izvještaju kompanije Jones Lang LaSalle, ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće dovesti do booma na tržištu nekretnina koji se dogodio u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj nakon njihovog ulaska u EU.

Najznačajniju sumu zajma (70% od vrijednosti objekta) moguće je dobiti u bankama Velike Britanije, Španjolske, Cipra i Francuske. Stručnjaci primjećuju da španjolske banke daju najrađe u Europi hipoteke Rusima. „U Njemačkoj strani kupci jako rijetko dobivaju kredit, budući da je procedura dobivanja dokumenata stroža i banke se puno rigoroznije odnose prema zajmoprimcima“, dosaje Marina Filičkina, menadžer za prodaju stranih nekretnina u kompaniji „Tranio.Ru“.

Ako Rus kupuje nekretninu u Njemačkoj s hipotekom u ruskoj banci, prodavači, posebno oni koji su gradili objekt, često traže da se dokaže rentabilnost banke. Često ponekad traže da se  u ugovor kod javnog bilježnika unese uvjet da se hipotekarni kredit može uzeti samo u njemačkoj banci.   

Bez obzira na sve to, Njemačka je 2012. bila na čelu rejtinga najprivlačnijih država za investicije u nekretnine. Na nju trenutno otpada 25% od svih zahtjeva.

Ne pada potrožnja za nekretninama u prijestolnicama vodećih država Europske unije. „Nedavno smo savjetovali jedan projekt u Parizu, koji računa na to da će polovina kupaca biti iz Rusije, a druga iz država Perzijskog zaljeva“, govori Elena Jurgeneva, direktorica odjela za stambenu nekretninu „Knight Frank Russia&CIS“.

Ipak u zadnje vrijeme je primjećen određen pad zanimanja za kupovinu nekretnina u turističkim središtima. „Mnogi od onih koji su željeli postati vlasnici „strane vikendice“ i koji su si to mogli priuštiti, već su sklopili posao“, govori Stanislav Zingelj, predsjednik kompanije Gordon Rock. Zbog istog tog razloga stručnjaci prognoziraju i dalje pad obima kupovina stambenih nekretnina u inozemstvu. No ti će se gubici, prema njihovom mišljenju, nadoknađivati rastom broja poslova s komercijalnom djelatnošću. „Investicije u to područje nesumnjvo su privlačnije od ulaganja u stambene nekretnine“, zaključuje Zingelj.