Za još veću pouzdanost ruskih banaka

Centralna banka Rusije (CB RF) pripremila je za ruske banke svojevrstan novogodišnji poklon: nove svjetske standarde koji pooštravaju zahtjeve u pogledu kapitala - Basel III - koji neće biti uvedeni od 1. listopada ove godine kao što se ranije planiralo nego od 1. siječnja 2014. - Priopćila je predsjednica Centralne banke RF Elvira Nabiulina, koja nadgleda i koordinira početak uvođenja novih zahtjeva s EU i SAD-om.

No to nije sve. Centralna banka RF na čelu sa Nabiulinom odlučila je ponešto ublažiti zahtjeve prema ruskim bankama time što će norme za ukupni (bazni) kapital prvog reda biti na razini od 5 %, za osnovni - 5,5% (uz povećanje na 6% od 1. siječnja 2015.), a za cjelokupni kapital 10%. No ti zahtjevi će u svakom slučaju biti stroži nego na Zapadu gdje je dovoljan bazni kapital i od 4,5%.

To znači da ruski bankari u određenom smislu mogu odahnuti jer dobivaju još tri mjeseca da usklade svoj kapital prema novim zahtjevima. Neki bankari izražavali su svoje protivljenje uvođenju standarda Basel III u Rusiju, strahujući da će se novi propisi negativno odraziti na kreditiranje gospodarstva. Tada je ruska guvernerka obećala da će analizirati spremnost ruskih banaka za Basel III i da će razmisliti o mogućoj odgodi.

Banke (čak i one koje se ne pribojavaju standarda Basel III) primile su novosti iz Centralne banke s opreznim optimizmom. „Odlaganje uvođenja 'Basel III' standarda za jedan kvartal ne mijenja bitno situaciju. Bankama je ostavljeno samo malo više vremena da poboljšaju pokazatelje adekvatnosti kapitala izdavanjem subordiniranih instrumenata i kapitalizacijom operativnog profita. Mnogo je važnije snižavanje minimalnih zahtjeva osnovnog kapitala sa 7,5% na 5,5% - to bankama daje mnogo više prostora za upravljanje strukturom kapitala”, objasnio je kreditni analitičar investicijske tvrtke VTB Capital Mihail Nikitin. Prema njegovom mišljenju, poštovanje novih pravila za većinu ruskih banaka nije nedostižan zadatak. „Za razliku od bankarskih sustava u Europi i SAD-u, struktura aktiva bankarskog sektora ostaje i dalje relativno jednostavna, bez velike ovisnosti kapitala banaka od hibridnih instrumenata, kao ni strukture bilance od tržišta financijskih derivativa. Druga stvar je to što se u Rusiji bazelski principi uvode sve do potpunog prelaska na Međunarodne računovodstvene standarde (eng. MSFI) uz zaobilaženje prijelazne faze ('Basel II') koja podrazumijeva složenije sustave u upravljanju rizicima u odnosu na one koji su prihvaćeni u ruskim bankama”, istaknuo je stručnjak.

Putin optužio ruske bankare za pohlepu
Predsjednik RF Vladimir Putin je 4. srpnja okupio direktore najvećih banaka u svojoj podmoskovskoj rezidenciji Novo-Ogarjovo kako bi saznao zašto su kamatne stope na poslovne kredite u Rusiji tako visoke. Šef države je zatim okrivio bankare za monopolizam, pohlepu i ometanje ekonomskog razvoja.

Uostalom, prema mišljenju mnogih analitičara, ruske banke već su sada potpuno spremne za nova pravila. Neki stručnjaci čak smatraju da bi bilo bolje da se ne ublažavaju stroži propisi. Na primjer, potpredsjednica i analitičarka tvrtke Moody Svetlana Pavlova smatra da nije dobro odlaganje uvođenja Basel III standarda u Rusiju i ublažavanje zahtjeva vezanih za kapital. Prema analizi tvrtke Moody, ruske financijske institucije su već spremne za uvođenje novih propisa. Čak i ako bi se sproveo prvobitni stroži plan, zahtjeve u vezi kapitala ne bi ispunile samo tri od dvadeset najvećih banaka zato što sada sve velike banke uglavnom ispunjavaju novu verziju standarda (Basel III). Ukoliko neka od manjih banaka ne ispunjava nove uvjete, sada ima više vremena za popravak situacije. „Za usporedbu, sredinom 2012. nisu sve banke u Europi bile spremne uvesti Basel III standarde i nije slučajno što se u većini zemalja to provodilo u nekoliko faza.”

„Banke su općenito bile spremne i na strože zahtjeve za osnovni kapital (7,5%) koji su ranije trebali biti uvedeni. U tom slučaju ruski bi bankarski sustav bio stabilniji”, napominje stručnjak. No zbog usporavanja razvoja privrede i lobiranja od strane banaka, Centralna banka RF odlučila je ublažiti zahtjeve vezane za kapital. „Što se tiče kapitalizacije, kod naših banaka ona je viša nego kod europskih, i tako i treba biti: zbog velike volatilnosti ruske privrede i brzine rasta bankarskog sektora naše banke trebaju biti jače kako bi odgovorile na razinu rizika”, ističe Pavlova.

Na pitanje da li će kreditiranje gospodarstva ozbiljno trpjeti zbog novih propisa - mišljenja bankara, protivnika Basel III standarda, i nekih stručnjaka u određenoj mjeri se razilaze. „Jasno je da nijedna financijska institucija ne želi strože regulative u financijskom sustavu. Sa druge strane, zabrinutost banaka da će se uvođenje Basel III standarda negativno odraziti na razinu kreditiranja, malo je preuveličana. Što se tiče potrošačkih kredita, situacija je ionako usijana, dok je za korporativne kredite potražnja u ovoj godini opala”, kaže Pavlova.