Stručnjaci sumnjaju u novi plan rasta ruske ekonomije

Uljukaev smatra da ekonomija ne raste zbog smanjenja svjetske trgovine, „katastrofalnog“ smanjena prihoda kompanija, povećanja izdataka za rad i povećanja cijena prirodnih monopola.

Infrastrukturni projekti, podrška malog i srednjeg biznisa, otvaranje pristupa kupovini državnih kompanija i porezne olakšice za investitore pomoći će, prema njegovim riječima, poboljšati situaciju.

No stručnjaci smatraju da Uljukaev nije uzeo u obzir sve čimbenike.

Razlozi nepostojanja rasta

Uljukaev u smanjenju tempa rasta svjetske trgovine vidi vanjske razloge ekonomskog pada.

Rusija, država koja je prestala trošiti ono što nema Rusko gospodarstvo jedinstven je spoj naslijeđa komunističke imperije i suvremenih ideja i rješenja. Za razliku od Južne Europe ona je odavno naučila živjeti u skladu sa svojim mogućnostima i troši samo ono što ima te stoga kroz ekonomsku krizu prolazi bolje od svojih zapadnih susjeda.

„Svjetska trgovina je tijekom čitavog niza godina bila pokretač rasta... Taj je period, na žalost, završio“, upozorio je Uljukaev.

Rast prihoda stanovništva je unutar rusije jedini poticaj za ekonomiju. No to je prije svega povezano s rastom plaća.

Prema riječima Uljukaeva, prije nešto više od godinu dana završen je period obnove ruske ekonomije nakon krize. Rast BDP-a u prvom polugodištu 2013. iznosi 1,7% u odnosu s indeksima od prošle godine. Nezaposlenost se povećava u zadnja tri mjeseca, a pritom pada korištenje proizvodne moći. 

Industrijska proizvodnja pokazuje „gotovo nulti porast“, investicijska aktivnost – negativnu dinamiku.

Osim toga, ministar je pričao o smanjenju konkurentne moći ruskog biznisa, smanjenju prihoda kompanija i smanjenju rasta cijena prirodnih monopola i troškova za rad na pozadini stvarnog učinkovitog tečaja rublja.   

Putevi rješenja

Ministar ekonomskog razvoja predložio je osigurati financijsku podršku malog i srednjeg biznisa.

Rusija je osvojila nove prostore na svjetskom tržištu U zemlje Jugoistočne Azije i Pacifičkog obruča izvršene su najznačajnije isporuke ruskog naoružanja 2012. godine. Ovo je izjavio generalni direktor Rosoboroneksporta, Anatolij Isajkin. Ovo tržište primilo je 43 posto ukupnog obujma izvoza oružja, tehnike i usluga.

Prema riječima Uljukaeva, moguće je stvoriti federalni garantni fond kao dopunu već postojećem sustavu regionalnih fondova za mali biznis.

Još jedna mjera je korištenje sredstava Fonda nacionalnog blaga (FNB) za podršku biznisa. Uljukaev predlaže da se razrade kriteriji selekcija projekata koji mogu pretendirati na sredstva FNB-a, povećati pristup bankovskih kredita i usavršiti mehanizme državno-privatnog partnerstva.

Također je među mjerama i produljene olakšica za uplatu osigurnina za mali biznis. Stopa olakšica od 20% za tu kategoriju poduzetnika bila je uvedena 2012. (ranije je iznosila 34%), rok joj istječe krajem 2013. godine.

Ministar također predlaže olakšati pristup malog i srednjeg biznisa kupovinama kompanija s državnim udjelom i infrastrukturnih monopola.

Što je zaboravio ministar?

Stručnjaci smatraju da ministar ekonomskog razvoja nije spomenuo druge, ne manje važne čimbenike koji ograničavaju tempo rasta ekonomije.

Putin optužio ruske bankare za pohlepu Vladimir Putin je 4. srpnja okupio direktore najvećih banaka kako bi saznao zašto su kamatne stope na poslovne kredite u Rusiji tako visoke. Šef države je zatim okrivio bankare za monopolizam, pohlepu i ometanje ekonomskog razvoja.

To su, između ostalo, problemi biznis klime, nesavršenstvo sudskog sustava, prekomjerno prisutstvo države u ekonomiji, preveliki budžetni sektor i oštro smanjenje malog biznisa.

„Uljukaev nije spomenuo da je usporavanje investicijske aktivnosti povezano s djelatnošću državnih kompanija. On nije rekao da se značajno smanjio sektor malog biznisa zbog oporezivanja. Nije rekao da će se državni sektor morati privatizirati“, rekao je Valerij Mironov, zamjenik direktora Centra za razvoj Više škole ekonomije.

Rast ekonomije ograničava prije svega stanje biznis klime koje ne pruža utjehu. No prijedlozi za njegovo poboljšanje se odnose na punomoć drugim državim tijelima koje formalno ne odgovaraju za ekonomski rast, rekao je Akesandar Morozov, glavni ekonomist NSBC Banke za Rusiju i države nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

„Politički čimbenik ne treba zanemarivati. Percepcija političke situacije kao povoljne za vođenje posla nesumnjivo ulazi među te čimbenike“, istaknuo je Morozov.

„Općenito uzevši, sve predložene mjere, izuzev upotrebe srdstava FNB-a, možemo dočekati s dobrodošlicom. No ne možmo ih razmatrati kao korake koje će na ozbiljan način potaknuti ekonomski rast. Suočavamo se sa strukturnim ograničenjima ruske ekonomije. Ako privatne kompanije ne žele investirati, a državne ne mogu, onda dolazimo u jednosmjernu ulicu iz koje ne možemo izaći kreditno-novčanom i budžetnom politikom“, govori Mironov.

Ruski tekst na sajtu Gazeta.ru.