Europska unija i Gazprom našli zajedničku ideju

Gazprom povećava isporuke plina u Europu Ruski Gazprom, jedna od najvećih kompanija na svijetu, vraća se na hrvatsko tržište s kojeg je otišao 2010. te je krajem prošle godine osnovao i predstavništvo u Hrvatskoj. Gazprom prisutan je i u čitavoj regiji, prije tri godine kupio je u Bosni i Hercegovini lanac benzinskih postaja s planom da u BiH i druge zemlje regije godišnje izveze nafte u vrijednosti od 600 milijuna eura. Ruski vjesnik donosi vam Gazpromov plan isporuke plina u Europu za 2013.

Zajednica europskih operatera plinskih transportnih sustav (ENTSOG) i Europska komisija (EK) spremaju prijedlog zakona kojim se obvezuje operatere plinskih transportnih sustava (GTS) da u Europskoj uniji prodaju na godišnjim licitacijama transportne kapacitete cjevovoda na rok od 15 godina, izvještava agencija Platts. Projekt se razrađuje unutar antimonopolnog Trećeg energetskog paketa kojeg je već odobrilo vijeće EU-a. Zakon može biti prihvaćen od rujna te početi s radom od studenog 2015. Zadaća dokumenta je učiniti  pristup mrežama transparentnim i nediskriminacijskim. Također će samu trgovinu plinom u Europskoj uniji učiniti transparentnom.

Sad vlasnici i operateri cjevovoda prema uvjetima Trećeg energetskog paketa moraju rezervirati kapacitete za nekoliko dostavljača. No ranije mehanizmi reguliranja, sudeći prema izvorima Kommersanta na europskom tržištu, nisu postojali.

Takav mehanizam Rusija je predložila Europskoj uniji. Odnosno Gazprom mora dati na tržište polovinu kapaciteta plinovoda OPAL-a (kopneni odvod od Nord Streama). U lipnju je ministar energetike Aleksandar Novak izjavio da Ruska Federacija predlaže Europskoj komisiji izložiti polovinu kapaciteta OPAL-a na licitaciju. No budući da ne postoje strani pretendenti, njih može dobiti Gazprom. Ministar je uvjeravao da je to kompromis koji odgovara Europi. No na kraju se nisu uspjeli konačno dogovoriti, pa se pregovori nastavljaju krajem srpnja. Jučer je zamjenik ministra energetike Anatolij Janovski potvrdio da se ruski prijedlog „radio na temeljima zakonodavnih inicijativa EU-a“. Izvori Kommersanta u Gazpromu su rekli da se kompanija slaže s prijedlogom da se OPAL stavi na licitaciju. No u OPAL-u su odbili komentirati. Izvori Komersanta su pojasnili da nije samo težnja da se nađu strani dostavljači povod toga što je Europska komisija ograničila pristup Gazproma kapacitetima OPALA-a, nego i njihov strah od dominacije Gazproma u Češkoj.

Rusija objavila podatke o zalihama nafte i plina Ispostavilo se da su službene brojke dva puta veće od ocjena stranih revizora. Ipak da bi se dobila objektivna slika, Rusija mora prilagoditi svoj sustav klasifikacije svjetskim standardima.

Ako zakon stupi na snagu, operateri i vlasnici cijevi zaradit će više nego na dogovorenim cijenama, govori Mihail Korčemkin, predsjednik kompanije East European Gas Analyisis. Dostavljači će imati problema, smatra Tatjana Mitrovna, voditeljica odjela naftnog kompleksa Ruske akademije znanosti. Ugovori za isporuku plina mogu biti potpisani na duži rok od  ugovora za način njegove isporuke, što stvara rizik. A ako plin ide kroz nekoliko zemalja, ne može se s pouzdanošću reći da će dostavljaču u svakoj od njih uspjeti da obveže ugovorom  jednake kapacitete na jednaki rok.

Pritom primjena mehanizma licitacije za drugi projekt Gazproma (plinovoda South Stream) stvara mogućnost dolaska stranih dobavljača. Ako se ne izuzme plinovod iz zakonodavnih norma Trećeg energetskog paketa, postoji rizik da će u South Stream „doći azerbejdžanski plin“, govori gospodin Korčemkin. On smatra da isti takvi rizici postoje i za OPAL.