Rusija objavila podatke o zalihama nafte i plina

Izvor: ITAR-TASS

Izvor: ITAR-TASS

Ispostavilo se da su službene brojke dva puta veće od ocjena stranih revizora. Ipak da bi se dobila objektivna slika, Rusija mora prilagoditi svoj sustav klasifikacije svjetskim standardima.

Premijer Dmitrij Medvedev potpisao je 5. lipnja odluku koja skida veo tajne s podataka o zalihama nafte i plina. Oni se drže pod oznakom „strogo povjerljivo“ još od sovjetskih vremena i ovo je prvi put da su službeno objevljeni. Zalihe nafte u Rusiji za 1. siječanj 2012. iznosile su 17,8 mlrd. tona u kategorijama istražene (AB) i slaboistražene (C1), a u kategoriji perspektivne – 10,9 mlrd. tona. Ukupne zalihe plina prema ABC1 iznose 48, 8 trilijuna m3, prema C2 – 19, 6 trilijuna m3. Ministar prirodnih resursa i ekologije Sergej Donskoj je izjavio: „Rude su najvažnija prednost u periodu borbe za investicije te nema nikakvog razloga da ih skrivamo“. Ministarstvo želi svake godine objavljivati podatke o zalihama.   

Pod pečatom „strogo povjerljivo“ još su se u sovjetsko vrijeme nalazili podaci o zalihama nafte i plina. Sovjetski Savez nije ulazio ni u jednu međunarodnu organizaciju za kontroloru, iako je bio jedan od najvećih izvoznika ugljikovodika. Prema podacima OPEC-a, 11,6% bio je udio Sovjetskog Saveza 1990. u svjetskom izvozu nafte, ispred njega bili su samo Saudijska Arabija, Iran, Venezuela i Norveška. 

Početkom devedesetih nekadašnja sovjetska poduzeća bila su privatizirana te su morale prijeći put od planske ekonomije na tržišni sustav rada. Tad su kompanije prvi put samostalno napravile reviziju svojih zaliha.  

Rezultate nitko nije držao u tajnosti, mnogi vlasnici naftnih i plinskih nalazišta postali su javne osobe, a također podaci o zalihama su obavezni prilikom izlaska na tržište. Ipak podaci se nikad nisi službeno objavljivali.

Gazprom povećava isporuke plina u Europu
Ruski Gazprom, jedna od najvećih kompanija na svijetu, vraća se na hrvatsko tržište s kojeg je otišao 2010. te je krajem prošle godine osnovao i predstavništvo u Hrvatskoj.

Principijelna odluka da se iznesu informacije bila je donesena u veljači 2013. na predsjedničkoj komisiji za gorivno-energetski kompleks. Prema izvorima, tu je ideju inicirao Igor Sečin, trenutni predsjednik najveće naftne kompanije Rosneft (od 2008. do 2012. bio je na čelu uprave gorivno-energetskog kompleksa). Gospodin Sečin je više puta naglašavao da je Rosneft, bez obzira na to što je jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, podcijenjena zbog nepostojanja službenih podataka o Rusiji.      

Zbog toga što nisu imali službenu informaciju od vlade, zapadni revizori navodili su dva puta manje brojke. Recimo, prema podacima Statističkog pregleda svjetske energetike, ruske zalihe nafte u 2012. iznosile su 11, 9 mlrd. tona, a plina 32, 9 trilijuna m3. Na toj ljestvici na prvom mjestu nalazi se Venezuela (46,5 mlrd. tona nafte), zatim Saudijska Arabija (36,5 mlrd. tona), na trećem Kanada (28 mlrd. tona). No ako se uzmu u obzir službeni podaci, Rusija bi mogla dospjeti u prva tri mjesta.

Međutim, o tome će se moći govoriti samo kad ruske vlasti riješe problem nepodudarnosti između aktualnog sustava klasifikacija i svjetskih standarda. Radi se o tome da postsovjetski sustav ne uzima u obzir ekonomiku eksploatacije nafte i plina prilikom ocjene zaliha nalazišta, dok svjetski standardi (PRMS i SEC) pretpostavljaju ocjenu rentabilnosti eksploatacije. „Upravo zbog toga ispada da su prema međunarodnim pravilima zalihe nafte manje, no to je nafta čija će eksploatacija zasigurno donijeti prihod“, objašnjava analitičar „Sberbank Investmnet Research“ Valerij Nesterov.

„Rosneft“ u „Bermudskom trokutu“
Nakon plina iz uljnih škriljaca, pojavljuje se nova - i, po mišljenju Ministarstva energetike RF, ozbiljnija - prijetnja za „Gazprom“ – plinski hidrati. Postoje indicije da se samo u priobalnom području Kurilskih otoka krije čak 87 bilijuna kubičnih metara novog plina. Cijena ekstrakcije ovog energenta, kojim se ponekad objašnjava fenomen Bermudskog trokuta, za sada je vrlo visoka.

Danas sve ruske kompanije u svojem računovodstvu koriste sustave PRMS i SEC. Rusko Ministarstvo prirodnih resursa i ekologije predlaže svoju varijantu. I iako se detalji zasad ne znaju, govori se samo da će sustav biti prilagođen svjetskim standardima, nova klasifikacija već čeka odobrenje u naftnim kompanijama. Konačni prijelaz na novu klasifikaciju očekuje se početkom sljedeće godine. 

Ipak sudionici na tržištu ne vide u tome smisao. „Svejedno ćemo raditi po PRMS-u, a prijelaz na nove klasifikacije zahtijevat će dodatne troškove. Pritom za revizore novi dokument, barem zasad, nema nikakvu snagu“, objašnjava menadžer velike ruske naftne kompanije. Podržava ga i Valerij Nesterov: „Investitori koji žele raditi u Rusiji imaju sve podatke o o aktivama koje ih zanimaju. Čak su i za najmanja nalazišta napravljene vlastite revizije“.

A Igor Sečin je uvjeren da će otvoreni podaci o zalihama privući u sektor nove strane investitore. Na to računaju i ruske vlasti. „Odluka da se u tajnosti drže zalihe nafte i plina bila je smiješna. Već više od 20 godina živimo u tržišnim odnosima, kod nas radi puno stranih investitora, želimo povećati njihovu prisutnost, dakle, nemamo što skrivati“, zaključuje izvor u vladi koji je želio ostati anoniman.