Mega perspektive za arktičku mega regiju

Do kraja godine planira se precizno odrediti ruske granice Arktika, izjavio je ministar za regionalni razvoj Igor Sljunjajev na sjednici predsjedništva kolegija svojeg ministarstva. Rekao je da je prije svega potrebno osmisliti koncept razvoja Sjevera, a tek onda tražiti potrebna financijska sredstva. Stručnjaci ističu da glavna komponenta tog koncepta treba biti razvoj infrastrukture, prije svega prometne.

Indikativno, prvotno je u planu bilo održavanje sjednice kolegija na nekom od sjevernih ruskih teritorija, no ipak je odlučeno da se susret organizira u Moskvi i pritom uštedi vrijeme i novac za prijevoz. Kako je istaknuo ministar, arktičkoj zoni djelomično ili u potpunosti pripada 7 subjekata Ruske Federacije, ruski Arktik ima više od 2 milijuna stanovnika, osigurava oko 15% bruto domaćeg proizvoda, 80% ruskog plina, 95% platinastih metala, više od 85% nikala i kobalta, oko 60% bakra te znatan udio ruskih dijamanata. Kroz arktičku zonu prolazi Sjeverni morski put, jedna od najperspektivnijih prometnih arterija na svijetu. Unatoč svemu navedenom, ovu regiju nužno je razvijati i uložiti značajna sredstva u taj razvoj.

„S ciljem očuvanja i razvoja arktičke zone Ruske Federacije kao strateške baze naših resursa nužno je riješiti čitav niz zadataka, između ostaloga stvoriti uvjete za radnu migraciju u regiju i za ugodan život u ovom području, podići infrastrukturu cijele mega-regije na višu razinu, poduzeti mjere za stimulaciju rasta i diversifikacije ekonomije, omogućiti očuvanje ekosistema Arktika i povećati kvalitetu državne i općinske uprava u regijama arktičke zone“, rekao je Sljunjajev.

Zbog toga Ministarstvo za regionalni razvoj Rusije već priprema državni program socijalno-ekonomskog razvoja arktičke zone Ruske Federacije, a na programu će raditi novoosnovana Međuresorna radna grupa. Ministar smatra da se državni program može provesti pomoću investicijskog fonda o čijoj se sudbini upravo odlučuje, kao i federalni namjenski program razvoja arktičke zone čiji je pokretač Ministarstvo za regionalni razvoj. Federalni namjenski programi provode se u većini pravaca razvoja Arktika.

Ministar je istaknuo da razvoj Arktika treba krenuti od utvrđivanja njegovih granica kako bi se točno znalo u što se ulaže novac. Odgovarajući na pitanja novinara, najavio je da će granice biti jasno definirane do kraja godine.

Stručnjaci, međutim, ne vide potrebu za ponovnim povlačenjem granica. „Činilo mi se da je tu već sve jasno. Čak i ako nam pripadne neki dodatni teritorij, bit će to nešto vrlo malo. Glavni problem je promet“, kaže Leonid Grigorjev, šef katedre za svjetsku ekonomiju na Fakultetu svjetske ekonomije i politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta „Visoka škola ekonomije“ (VŠE).

I direktor centra „Svjetski ocean“ Aleksej Konovalov razmatra problem prometa u razvoju Arktika. Ističe da razvoj najviše može potaknuti infrastruktura. Ako se, prije svega, izgrade luke duž Sjevernog morskog puta, to će omogućiti da se vode sjevernih mora iskoriste kao nacionalna prometna magistrala.

Ledeni cvjetovi Arktika Na površini Sjevernog ledenog oceana blizu sjevernog ruskog primorja rastu „cvjetovi“ u kojima vrije mikroskopski život. U pitanju je vrlo neobičan i nedovoljno istražen fenomen. „Cvjetna polja“ koja rastu na oceanu okovanom u led izgledaju kao prizor s druge planete iz znanstvenofantastičnog filma. Dapače, u njima se možda krije i tajna pojave života na Zemlji.

Aleksandar Prilepin, zamjenik predsjednika predsjedništva neprofitnog partnerstva „Europsko-azijski centar za ekonomski i pravni razvoj“, kaže da problem prometa prije svega treba rješavati u istočnom dijelu Arktika. Uz to, u istom području sada treba razvijati i sirovinsku i proizvodnu komponentu. „Sada je potrebno više pažnje posvetiti razvoju istočnog dijela Arktika što se može realizirati pomoću posebnih investicijskih projekata ili opće koncepcije razvoja. Veoma je važno stvoriti energetsko-logističku platformu regije, modernizirati i povećati proizvodnu bazu, proširiti sirovinsku komponentu te poboljšati prometnu povezanost“, istaknuo je stručnjak.

Kako je objasnio Aleksandar Volkov, stručnjak za industrijalizaciju nalazišta nafte i plina na arktičkom štitu i glavni tehnički inspektor rada u Sindikatu radnika naftne i plinske industrije i građevine, u razvoju sjevernih područja sporedni troškovi veći su od glavnih. „Vrlo je lako napraviti naftnu bušotinu i postaviti toranj, no potrebno je daleko više vremena i novca za izgradnju prometnica do tog mjesta te infrastruktura potrebna za svakodnevni život“, kaže Volkov.

Što se tiče drugih zemalja, na sjednici kolegije rečeno je da će ruski dužnosnici uzeti u obzir iskustvo Kanade, Norveške i Švedske.