Facebook umjesto posla

Gubici ruske privrede izazvani sve većim brojem Rusa koji provode vrijeme na društvenim mrežama u radno vrijeme procjenjuju se na 10 milijardi dolara godišnje, tvrde analitičari tvrtke FBK specijalizirane za savjetovanje u području financija i računovodstva.

To je samo gruba procjena štete nastale uslijed nesavjesnog trošenja radnog vremena, koja ipak daje jasan uvid u to koliko su veliki ti gubici, ističe direktor Instituta za stratešku analizu FBK Igor Nikolajev.

U usporedbi s Velikom Britanijom i SAD ruski gubici i nisu toliko strašni. Britanske tvrtke, na primjer, izgube 22,16 milijardi dolara zbog toga što njihovi zaposlenici provode dio svog radnog vremena na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter (podaci za kolovoz 2010. britanskog portala „MyJobGroup” specijaliziranog za tržište rada).

Godišnji gubici američke privrede zbog „društvenih aktivnosti” zaposlenih prelaze sve moguće granice i dosežu nevjerojatnih 650 milijardi dolara. Također se uzelo u obzir i vrijeme potrebno za vraćanje i ponovno usredotočenje na posao nakon takvih prekida. Podaci vezani za SAD objavljeni su 26. listopada 2012.

S druge strane, ako štetu usporedimo s pojedinačnim stavkama rashoda federalnog proračuna RF, gubici ruske privrede vrlo su visoki. „Mogu se mjeriti s godišnjim izdvajanjima za javni prijevoz (297,8 milijardi rubalja) ili s polovinom sredstava iz federalnog proračuna koja se izdvajaju za obrazovanje (293,1 milijardu rubalja)”, ističe Nikolajev. Gospodarski gubici za koje su odgovorni svi zaposleni koji radno vrijeme provode na društvenim mrežama mogu se usporediti i s izdacima države za stambeno-komunalni sektor, kulturu, kinematografiju i medije, ili s izdvajanjima iz proračuna za poljoprivredu i ribarstvo. I za prvu i za drugu skupinu, prema službenim podacima, izdvojit će se oko 300 milijardi rubalja.

Kako se došlo do ovog rezultata?

U svojim procjenama stručnjaci Instituta FBK krenuli su od činjenice da je do kraja 2012. broj zaposlenih Rusa koji su korisnici društvenih mreža dosegnuo 51,8 milijuna ljudi. Prema podacima američke analitičke tvrtke „SomScore”, Rusi su u 2012. na društvenim mrežama provodili u prosjeku po 25,6 minuta dnevno, ili 12,8 sati mjesečno, između ostalog i u radno vrijeme. U FBK-u su izračunali da je u 2012. svaki društveno aktivan zaposlenik ukupno izgubio 53,1 sat radnog vremena.

„Takvo neodgovorno trošenje vremena uzrokuje realne poslovne gubitke. Poslodavac zapravo plaća svog zaposlenika za druženje na popularnim mrežama. Ne treba zaboraviti da prema nekim istraživanjima, sve to dovodi do znatnog smanjenja produktivnosti jer da bi se netko nakon pauze u potpunosti vratio poslu, potrebno je i više od 20 minuta”, ističe Igor Nikolajev.

U procjenama se došlo do donje granice ekonomske štete od 281,7 milijardi rubalja i gornje granice od 311,5 milijardi rubalja na temelju profila zaposlenih koji najviše koriste društvene mreže i visine njihovih plaća.

Koji profili zaposlenih su „najdruštveniji”?

U kompaniji FBK sastavili su okvirnu rang-listu zaposlenika koji nanose najveću štetu privredi. Na prvom mjestu su zaposlenici u području financija i nekretnina, posredništva i uslužnih djelatnosti. Oni su oštetili rusku ekonomiju za 67,9 milijardi rubalja.

Na drugom mjestu su zaposleni u sferi obrazovanja koji su odgovorni za gubitke od 39,8 milijardi rubalja. Treći su službenici državne administracije, vojne sigurnosti i socijalnog osiguranja, čija šteta se procjenjuje na 36,6 milijardi rubalja.

Virtualni sibirski nastavnici
U Sibiru postoje škole do kojih se u proljeće ili jesen ne može stići bez rizika za život i zdravlje učenika. U takvim slučajevima program obrazovanja preko Interneta svima olakšava život a iskustva pokazuju da daje odlične rezultate.

Na četvrtom mjestu su radnici u sektoru proizvodnje i prerade. Zbog njihovog trošenja radnog vremena na popularne mreže ruska privreda izgubila je 32,5 milijardi rubalja. U prvih 5 na toj listi spadaju i zaposleni u veleprodaji i maloprodaji, između ostalog i proizvoda za kućanstvo i osobnu upotrebu, zatim radnici u servisima za automobile i motocikle, kao i ugostitelji. Oni su prouzročili ekonomske gubitke od 26,1 milijardu rubalja.

Najmanju štetu izazvali su zaposlenici u poljoprivredi i šumarstvu („samo” 0,9 milijardi rubalja).

Najviše strada poslovna produktivnost

Prema mišljenju stručnjaka iz tvrtke FBK, ovaj problem s društvenim mrežama u Rusiji za sada nije strašan, ali situacija bi se u budućnosti mogla i znatno promijeniti. „Poslodavci su itekako svjesni ozbiljnosti tog problema pa stoga poduzimaju i određene mjere. Može se očekivati ​​da će biti prisiljeni uložiti velike napore kako bi onemogućili svoje zaposlenike da troše dragocjeno vrijeme na društvene mreže, posebno ako smo svjesni da je problem uvećanja produktivnosti rada u ruskoj privredi i dalje vrlo važan”, zaključuje Igor Nikolajev.

Mnoge danas zabrinjava niska poslovna produktivnost u Rusiji. Predsjednik Vladimir Putin je u „izravnoj liniji” sa svojim sugrađanima u travnju ove godine istaknuo da razina prihoda stanovništva raste, no plaće rastu brže no što se uvećava produktivnost rada. Sudeći po njegovim riječima, to uopće nije dobro za gospodarstvo.

Primjerice, prosječna plaća u Rusiji je u 2012. porasla za 13,3% na 26.690 rubalja, dok je produktivnost rada u prošlih devet godina ispod razine od prije krize.

Prema podacima Federalne službe za državnu statistiku („Rosstat”), produktivnost rada u 2011. porasla je za samo 3,8 posto u odnosu na 2010, a u 2010. za svega 3% u odnosu na 2009. Pri tom se prije krize - od 2003. do 2008. - ta vrijednost u prosjeku uvećavala za gotovo 7% godišnje. Zbog krize u 2008. produktivnost rada u 2009. je porasla za svega 4,2%.

Hoće li novi zakon potisnuti pirate na margine interneta?

„Šteta je preuveličana”

Direktorica osoblja u odjelu za outsourcing tvrtke BDO Ekaterina Bojcova smatra da je sam problem znatno preuveličan: „Ljudi su i prije trošili svoje vrijeme na neproduktivan način: pušenjem i tračanjem uz šalicu kave, čitanjem najnovijih vijesti, telefoniranjem s prijateljima ili obitelji. Sada se veći dio komunikacije i razmjene informacija preselio na Internet. Samo se promijenio format - i to je sve.”

„Poznati su mi mnogi slučajevi kada tvrtke ograničavaju zaposlenicima pristup društvenim mrežama. Po mom mišljenju, to je besmisleno. Svatko tko ne želi raditi lako nalazi mnoge druge načine kojima smanjuje svoj učinak. No, dobrog i savjesnog radnika takvo pokazivanje nepovjerenja poslodavca prema svojim zaposlenicima može ozbiljno demotivirati. A što više posao ovisi o lojalnosti zaposlenika, veće mogu biti i negativne posljedice”, smatra Bojcova.

U kompaniji „Enter” ne samo da ne zabranjuju svojim zaposlenicima pristup društvenim mrežama, nego naprotiv - potiču ih da u svakoj prilici što više govore o uspjesima svoje tvrtke. „Za nas su naši zaposlenici svojevrsni promotori našeg brenda na društvenim mrežama: oni ostvaruju povratnu vezu koju, recimo, stručnjaci za marketing preko društvenih mreža (SMM) ne mogu uvijek ostvariti. Štoviše, mi smo otišli korak dalje i pokrenuli smo svoju unutarnju društvenu mrežu. Smatramo da kada radi za što bolje rezultate (a mi radimo po sistemu KPI - ključnih pokazatelja učinkovitosti), zaposlenik može samostalno odrediti vrijeme za rad i vrijeme koje izdvaja na društvene mreže”, objašnjava načelnica uprave za korporativne komunikacije tvrtke „Enter” Ekaterina Belousova.