Peterburški međunarodni ekonomski forum 2013. – od novinarske patke do ekonomske amnestije
Ruski predsjednik Vladimir Putin drži govor na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu. Izvor: Aleksej Daničev / RIA „Novosti“
Jedan od najuznemirujućih događaja dogodio se uoči foruma: ruski masmediji prenijeli su izjavu, pozivajući se na press-službu vlade, da je smijenjen predsjednik Ruskih željeznica Vladimir Jakunin.
Patka u medijima i tetrijeb na tanjuru
Sam Jakunin je poslije izjavio da je, dok se ta informacija širila ruskim medijima, večerao pirjanog tetrijeba s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da lažna ostavka nije nikome pokvarila apetit. No poslije je u kuluarima PMEF-a izjavio da je „dobrano poživčanio“ te da želi otkriti tko stoji iza tog incidenta.
„Patka“ u medijima bila je čak ukusnija od tetrijeba: situaciju su komentirali gotovo na svim događanjima foruma. Od izjave o hakerskom napadu nije se suzdržao ni prvi vicepremijer Igor Šuvalov. Prema njegovim riječima, ta je provokacija usmjerena kako na Jakunina tako i na njegovog zamjenika Aleksandra Mišarina (kojeg su proglasili novim direktorom Ruskih željeznica).
Izgubljene živce Jakunina nadoknadio je Putin zelenaškim kamatama. Predsjednik je izjavio da će Rusija uložiti 450 milijardi rubalja (75 milijardi kuna) iz sredstava Fonda narodnog blagostanja u isplative infrastrukturne projekte. Prva tri projekta predsjednik je odmah naveo: izgradnja visokobrzinske željezničke magistrale Moskva-Kazanj, Središnje kružne automobilske ceste (CKAD), a također će dio novaca otići i na modernizaciju Transsibirske željeznice.
Ipak je Putin upozorio da se novci daju na neko vrijeme, a glavni kriterij za financiranje projekta iz Fonda narodnog blagostanja je spremnost privatnog kapitala na sudjelovanje u njemu. Zasad se nisu pronašli privatni investitori koji bi željeli sudjelovati u njemu.
Valutni ratovi
Ministar financija Anton Siluanov imao je svoje razloge da sakrije glavu u pijesak. Početkom tjedna izjavio je da će Ministarstvo financija u kolovozu započeti kupovinu valute na unutrašnjem tržištu, a to će dovesti do slabljenja kursa za 1-2 rublja. Ministarova izjava odmah je srušila rubalj i dala sudionicima foruma bogatu temu za raspravu.
Elvira Nabiullina, koja je 23. lipnja počela obnašati dužnost predsjednika Središnje banke, izjavila je da su takvi razgovori nedopustivi, jer „čak aluzije na moguće slabljenje tečaja rublja dovode do negativnih posljedica“. Podržao ju je prvi zamjenik predsjednika Banke Rusije Aleksej Uljukajev, objasnivši da slabi rubalj nije svim sektorima koristan.
Njegove riječi je jasno ilustrirao VTB. „Te su izjave zakomplicirale problem likvidnosti: kad su čule da rubalj slabi, korporacije su započele mijenjati svoje depozite u dolare, a to je smanjilo likvidnost rublja te povećalo valutni tečaj. Sve se pokrenulo“, rekao je financijski direktor VTB-a Gerbert Moos.
Diskontna stopa
Raspravljajući o glavnoj temi PMEFa, krizi ekonomskog rasta, predstavnici financijskih vlasti bili su iznenađujuće jednoglasi. Čitavu krivicu preuzeli su na sebe. „Glavni uzrok je taj što smo visokim procentnim stopama, visokim tarifama i jačanjem rublja ugasili impuls rasta koji smo imali u 2011.-2012.“, rekao je ministar ekonomskog razvoja Andrej Belousov.
Prema mišljenju sudionika foruma, Rusija ima samo jedan izlaz iz krize – stimulirati investicije. Zamjenik Ministarstva ekonomskog razvoja Andrej Klepač je izjavio da Središnja banka mora sad smanjiti stope, jer upravo one koče financiranje ekonomije.
Ako se pokrenu mjere za ograničenje cijena monopola i rast cijena se uspori, Središnja banka će biti spremna izaći u susret, no glavni prioritet za Banku Rusije je inflacija“, izjavila je Nabiullina. Ona je nagovijestila da banke imaju vlastite izvore za smanjenje kreditnih stopa. Kao primjer se može navesti smanjenje troškova.
Bitka ukapljeni zemni plin
PMEF je donio dugočekivanu vijest za neovisne proizvođače plina u Rusiji te uzdrmao pozicije ruskog plinskog monopola. Gazprom trenutno posjeduje isključivo pravo na izvoz. Najveći neovisni proizvođač plina NOVATEK i Rosneft, koja želi povećati opseg proizvodnje ukapljenog zemnog plina, zamolili su vladu da ukine njegov monopol.
Putin ih je u svojem govoru na plenarnoj sjednici podržao i izjavio da započinje liberalizacija izvoza ukapljenog zemnog plina. Dok je vlada pripremala odluku, Rosneft nije gubio vrijeme te je dogovorio uvjete izvoza ukapljenog zemnog plina s trima kompanijama.
Poslovni dio foruma je ove godine bio jako produktivan: kompanije-sudionice sklopile su 102 sporazuma u iznosu od 9,6 trilijuna rubalja (1, 666 trilijuna kuna), izvijestio je zamjenik Ministarstva ekonomskog razvoja Ruske Federacije Segej Beljakov. Ovdje se također istaknuo Rosneft, koji je sklopio ugovor bez presedana o isporuci nafte u Kinu u iznosu od 270 milijardi dolara.
Amnestija osuđenih
Veliko iznenađenje za sudionike PMEF-a bila je ekonomska amnestija koju je ruski predsjednik odobrio. Tim više jer je prije mjesec dana Vladimir Putin iskritizirao njezin prvobitni projekt. Predsjednik je odredio stroge granice amnestije: one će vrijediti za one poduzetnike koji su osuđeni prvi put i koji žele ili već jesu nadoknadili štetu, objasio je Putin.
Amnestija će vrijediti za 5-6 tisuća ljudi i već ovo ljeto mogu se očekivati prvi koji će biti pušteni na slobodu, izjavio je Boris Titov, opunomoćeni predstavnik za prava poslovnih ljudi u Ruskoj Federaciji.