Ruski farmeri žele izvoziti u EU

Utemeljitelji Saveza organske zemljoradnje su najveća ruska farmerska gospodarstva – Ekoniva (Kalužska oblast), Nazarjevska sloboda (Rjazanska oblast) i Čista prehrana (Krasnodarski kraj). Prema riječima izvršnog direktora Saveza organske zemljoradnje Jakova Ljubovedskog, osnovni ciljevi stvaranja zajednice su promicanje u vladinim strukturama interesa farmera koji se bave ekološkim seoskim gospodarstvom, a također i pomoć u prodaji produkata. No osnovna zadaća je, prema Jakovu Ljubovedskom, stvaranje zakonodavne osnove za tržište. ''Velika većina produkata po trgovinama imaju oznaku ''bio'', ''eko'' i ''organski'', no to su marketinške izmišljotine kompanija'', tvrdi gospodin Ljubovedski. 

Prema ocjeni Saveza organskog seoskog gospodarstva, postoji još više ruskih proizvođača ekološke hrane, jer Euromonitor uzima u obzir samo veličinu prodaje ovjerenih proizvođača. ''Zapravo u Rusiji se proizvodi oko 1,85 trilijuna rubalja (oko 344 milijardi kuna), pritom Ministarstvo poljoprivrede čitav poljoprivredno-proizvodni kompleks procjenjuje na 3,37 trilijuna rubalja (oko 627 milijardi kuna)'', ističe Jakov Ljubovedski. 

Veličina proizvodnje najvećih gospodarstava ne premašuje godišnje 10 tisuća tona produkata,  a njihov godišnji prihod iznos od 1 do 3 milijuna dolara. ''Danas je organsko seosko gospodarstvo svjetski trend, ono je prisutno u 160 država svijeta, a u 84 države djeluju njihovi vlastiti zakoni o organskom seoskom gospodarstvu. No u Rusiji zasad nema zakonodavno-pravnog temelja na tom području'', ističe Ivan Starikov, voditelj javnog savjeta u Savezu organske zemljoradnje.  

Andrej Lisenko, predstavnik kompanije Abcert koja provjerava i izdaje potvrde za europske standarde, ističe da su za razvoj ekološkog seoskog gospodarstva u Rusiji zasad zainteresirani stranci, koji bi htjeli dostavljati produkte u Europu. 

Poduzetnik i vlasnik Ekonive Stefan Dürr uvjerava da odsustvo ruskih pravilnika za ekoprodukciju koči razvoj izvoza njegove kompanije u države Europske unije. ''Sad pozivamo kompanije iz Europske unije koje su zadužene za izdavanje potvrda, no to nam je suviše skupo. Ako bi došlo do razvoja zakonodavne osnove i unutrašnjeg tržišta, to bi pospješilo izvoz proizvođača u Rusiji, koja ima ogromni potencijal za razvoj prehrane bez GMO-a, gnojiva i svega onog na čemu se temelji intenzivno seosko gospodarstvo'', smatra farmer. Potražnja za organskom produkcijom kako u Rusiji tako i u Europi premašuje ponudu. ''Čak ni ne uspjevamo proizvoditi za Zapad, sve guta unutrašnje tržište. Iako dolazi puno narudžbi iz Njemačke i Švedske, gdje je tijekom krize pala potražnja za običnim proizvodstvom, no zato se povećala proizvodnja bio prehrane za 3%'', dodaje Walter Borio Almo, direktor prodaje kompanije Čista prehrana.