Rusija, država koja je prestala trošiti ono što nema

Profitabilnost poslovanja u Rusiji u prosjeku iznosi 20-30%, kažu stručnjaci, što je 4 do 5 puta više od europskog prosjeka. Izvor: RIA "Novosti"

Profitabilnost poslovanja u Rusiji u prosjeku iznosi 20-30%, kažu stručnjaci, što je 4 do 5 puta više od europskog prosjeka. Izvor: RIA "Novosti"

Rusko gospodarstvo jedinstven je spoj naslijeđa komunističke imperije i suvremenih ideja i rješenja. Za razliku od Južne Europe ona je odavno naučila živjeti u skladu sa svojim mogućnostima i troši samo ono što ima te stoga kroz ekonomsku krizu prolazi bolje od svojih zapadnih susjeda.

Na kraju zadnje velike ekonomske krize, 2009. godine, ruska privreda zabilježila je pad od gotovo 8%, i mnogi naši sugrađani bojali su se da bi se financijski krah iz 1998. mogao ponoviti. Tada su čitave grane privrede zaustavljene, većina sistemski važnih banaka je propala, a nacionalna valuta gotovo se pretvorila u bezvrijedni papir. No, pokazalo se da je Rusija naučila tešku pouku s kraja 1990-ih i uvidjela kako mora živjeti u skladu sa svojim mogućnostima. Vlada već 13 godina ne dozvoljava da dođe do proračunskog deficita, i samo su prošle godine u izbornom razdoblju federalni rashodi bili veći od prihoda za 0,1% bruto domaćeg proizvoda (BDP).

U BROJKAMA

2000
milijardi dolara trenutno iznosi ruski BDP

49,8
milijardi dolara iznosi javni dug Rusije

Trenutno su pokazatelji i stanje javnog (državnog) vanjskog duga Rusije među najnižima u svijetu. Prema podacima stručnjaka analitičke agencije "Investkafe" Timura Nigmatulina, 1. travnja 2013. vanjski dug je iznosio svega 49,8 milijardi dolara - uz državni BDP od oko 2 bilijuna (2000 milijardi) dolara.

Rusija naravno takvo stanje najprije treba zahvaliti kupcima i potrošačima energenata. Nafta i plin donose proračunu više od 50% prihoda (prema podacima iz 2012.), što s jedne strane čini javne financije izuzetno osjetljivima u odnosu na promjene cijena sirovina u svijetu, ali s druge strane omogućuje relativno bezbolan prolazak kroz recesiju ili čak krizu u svjetskoj privredi.

Zahvaljujući iskustvu iz 90-ih, Rusija odlaže dio viška prihoda od izvoza sirovina u posebne fondove, i te financijske rezerve omogućile su joj bolje preživljavanje krize iz 2008.-2009. u odnosu na mnoge druge zemlje, unatoč značajnom padu BDP-a (za 7, 8%) i trostrukom ili četverostrukom smanjenju svjetskih cijena energenata. Ruska privreda tada je opstala zahvaljujući sveobuhvatnom programu financijske potpore iz državnih rezervi. 

U BROJKAMA

75%
ruskih građana ima ušteđevinu

80%
ruskih građana koji imaju ušteđevinu čuva svoj kapital u nacionalnoj valuti

360
milijuna dolara stanovnici Rusije deponiraju u banke svaki dan

U svakom slučaju udio prihoda od nafte i plina postupno se smanjuje. Vlada RF planira tu vrijednost do 2015. sniziti na 8,5% BDP-a sa sadašnjih 10,5%. Dok je 2010., primjerice, bivši ministar financija Aleksej Kudrin predviđao da će taj postotak pasti na 14% tek 2020. godine.

Kada se Sovjetski Savez raspao struktura ruskog gospodarstva bila je sasvim drugačija. Bila je u skladu sa zahtjevima planske ekonomije ali uopće nije odgovarala uvjetima na tržištu. Danas Rusiju često kritiziraju zbog toga što prilično sporo napreduje, no prije 22 godine mnogo toga što imamo danas uopće nije postojalo. Na primjer, konkurentnost u bankarskom sektoru. Danas su ruske banke u pravom smislu krvotok gospodarstva. U prvom tromjesečju 2013. prema podacima ruske Agencije za osiguranje depozita, ukupan portfelj depozita narastao je na 14,74 milijarde rubalja. Na primjer, u veljači i ožujku stanovništvo Rusije je u banke položilo u prosjeku 11,3 milijarde rubalja (360 milijuna dolara) dnevno. To je približno dva puta više nego godinu dana ranije.

Rusija odlaže dio viška prihoda od izvoza sirovina u posebne fondove, i te financijske rezerve omogućile su joj bolje preživljavanje krize 2008.-2009. u odnosu na mnoge druge zemlje, unatoč značajnom padu BDP-a (za 7,8%) i trostrukom ili četverostrukom smanjenju svjetskih cijena energenata.

Rezultati istraživanja holdinga "Romir" pokazuju da je postotak Rusa koji imaju ušteđevinu dosegao najvišu razinu u posljednjih 20 godina - 75%. Osim toga udio onih koji čuvaju novac u nacionalnoj valuti, rublji, povećao se na 80%. Sredinom 2005. više od polovice sudionika istraživanja izjavilo je da njihove obitelji uopće nemaju bilo kakvu značajnu ušteđevinu.

U Sovjetskom Savezu jednako tako nije postojala burza. Sada njena ukupna tržišna kapitalizacija iznosi 20 bilijuna (20.000) milijardi rubalja (638 milijardi dolara), odnosno 32% BDP-a. Vlada planira do 2018. tu vrijednost vratiti na razinu od 100% BDP-a. Moskva već sad ima ambiciozan cilj postati jednom od deset vodećih međunarodnih financijskih centara, iako se zasad nalazi tek na 64. mjestu. Moskovska burza, koja je nastala spajanjem Moskovske međubankarske devizne burze i Burze vrijednosnih papira "Ruski trgovinski sustav" (RTS), 15. veljače ove godine provela je prvo emitiranje vlastitih dionica (inicijalnu javnu ponudu, eng. IPO). Vrijednost burze procijenjena je na 4,2 milijarde dolara što je pet puta manje od kapitalizacije burze u Hong Kongu, ali se može usporediti s vrijednošću londonske ili tokijske burze. I to značajno ide u prilog planovima ruske vlade da od Moskve naprave svjetski financijski centar, iako su naravno svjesni i da samo uspješna inicijalna javna ponuda za to neće biti dovoljna.

Još jedan od vidljivih rezultata našeg društvenog preuređenja razvoj je uslužnog sektora. U Sovjetskom Savezu 90% robe u prodaji činila je roba domaće proizvodnje. Nakon prelaska na tržišnu ekonomiju veći dio poduzeća nije se mogao brzo prilagoditi novim uvjetima, pa su stoga krajem 80-ih i početkom 90-ih police u trgovinama našeg glavnog grada bile gotovo prazne, dok su ljudi stajali po nekoliko sati u redovima za namirnice. Danas 99% prometa u maloprodaji realizira privatni sektor, a više od polovine prometa ostvaruju mala poduzeća, iako i udio trgovinskih lanaca polako raste i doseže gotovo 22%.

U Sovjetskom Savezu nije postojala burza. Sada njena ukupna tržišna kapitalizacija iznosi 20 bilijuna (20.000) milijardi rubalja (638 milijardi dolara), odnosno 32% BDP-a. Vlada planira do 2018. tu vrijednost vratiti na razinu od 100% BDP-a.

Prije nekoliko godina Rusija se posvetila tehnološkoj obnovi, vladini programi dali su poticaj za razvoj industrije informacijskih tehnologija (IT). Prema podacima iz 2011. obujam Internet-ekonomije činio je oko 0,6 bilijuna rubalja što iznosi točno 1% BDP-a, dok je taj sektor u 2012. porastao za oko 30%. No, ekonomski potencijal cjelokupnog Internet-tržišta iznosio je 2,52 bilijuna rubalja što čini 4,62 % BDP-a, objavio je direktor Ruskog udruženja  elektroničkih komunikacija (RAEK) Sergej Plugotarenko. Očekuje se da će u roku od 5 do 6 godina izvoz IT usluga iz Rusije biti jednak izvozu naoružanja. Rusija se već danas po vrijednosti svog unutarnjeg tržišta IT usluga (10,7 milijardi dolara) ubraja u dvadeset najrazvijenijih zemalja. Doduše, izvoz ruskog softvera nije velik. U 2011. iznosio je svega 1,4 milijarde dolara. Naime, za izvoz ruske tvrtke najvećim dijelom razvijaju napredna softverska rješenja u području financijskog računovodstva za najveće multinacionalne kompanije, zatim u avio-industriji i automobilskoj industriji, a orijentiraju se uglavnom na tržišta Europe i SAD-a.

Iako ruska vlada često ukazuje na smanjenje ovisnosti Rusije od izvoza sirovina, udio industrije sirovina u ruskom BDP-u ne prestaje rasti. Međutim, to povećanje povezano je s dinamikom cijena, a ne sa strukturalnim propustima u gospodarstvu, tvrdi glavni ekonomist Holdinga "VTB Capital" u Rusiji Maksim Oreškin. Po njegovom mišljenju, u posljednjim godinama rast izvan sektora nafte i plina u stvarnim brojkama bio je mnogo veći (ako se radi konkretno o IT sektoru). "Ustvari već dolazi do prijeloma. Tijekom posljednje dvije godine cijene ugljikovodika ne rastu pa trebamo što više osnažiti druga područja", ističe on. I pored smanjenja potražnje za energentima na glavnom ruskom tržištu - u Europi, ruska privreda bilježi ne velik, ali u svakom slučaju značajan, rast bruto domaćeg proizvoda. Profitabilnost poslovanja u Rusiji u prosjeku iznosi 20-30%, kažu stručnjaci, što je 4 do 5 puta više od europskog prosjeka.