Izvor: Shutterstock
Organskim ili ekološkim prehrambenim proizvodima smatraju se proizvodi uzgajani bez korištenja kemijskih gnojiva, dodataka, kao i bez tehnogenih utjecaja. Naravno, u Rusiji je uvijek postojala takva hrana. No do prije pet godina bilo je to uglavnom povrće i voće s privatnih nekomercijalnih parcela. Nije se nikako moglo govoriti o nekim značajnijim količinama organskih proizvoda namijenjenih prodaji ili o uređenom sistemu distribucije. Naime, još od prve polovine 20. stoljeća, nakon prelaska na masovnu industrijsku proizvodnju, sve je manje ljudi željelo uopće se baviti poljoprivredom. I tek prije 5 ili 6 godina u Rusiji su počeli ponovo se pojavljivati ljudi koji su spremni baviti se uzgojem poljoprivrednih proizvoda kao biznisom, ulagati u kupovinu zemlje i proizvoditi ekološko povrće, voće i meso za prodaju.
Boris Akimov, osnivač prodavaonice organske hrane „Lavka-lavka”, ispričao nam je kako se prije četiri godine morao pomučiti kako bi pronašao proizvođače koji su mogli isporučivati organski proizvedenu hranu. Danas je situacija mnogo bolja. Poljoprivredna gospodarstva sve su popularnija i proizvođači se sami javljaju i nude ekološke proizvode.
Boris Akimov tvrdi da 99% današnjih ruskih poljoprivrednika čine bivši stanovnici gradova koji su došli na selo obrađivati zemlju. Na primjer, Vladimir Lunjašin iz Penzenske oblasti od „Roselhozbanke” uzeo je kredit od 300 tisuća dolara. Od tog novca izgradio je hotel, podigao plantažu jabuka i započeo proizvodnju povrća. Voće i povrće plasira na tržište i mjesečni promet njegove kompanije dosegnuo je 20 tisuća dolara. Prema riječima direktora Moskovskog gastronomskog festivala Igora Gubernskog, u Rusiji bi moglo biti i mnogo više ovako uspješnih projekata (za sad ih ima oko 200), ali ljudi oklijevaju s upuštanjem u ovu vrstu proizvodnje zbog nepostojanja standarda i nedovoljne podrške države.
Tek prije 5 ili 6 godina u Rusiji su počeli ponovo se pojavljivati ljudi koji su spremni baviti uzgojem poljoprivrednih proizvoda kao biznisom, ulagati u kupovinu zemlje i proizvoditi ekološko povrće, voće i meso za prodaju. 99% današnjih ruskih poljoprivrednika čine bivši stanovnici gradova koji su došli na selo obrađivati zemlju.
Jedan od glavnih problema s kojim se poljoprivrednici suočavaju visoke su kamatne stope za supsidijarne kredite. One danas u Rusiji iznose 5 do 6%, dok u Europi ne prelaze 2-3%. Pri tom je za početak biznisa potrebno investirati i do 500 tisuća dolara. Jedan rasplodni bik, na primjer, stoji oko 30 tisuća dolara, a isto toliko je, prema riječima osnivača firme „Ferma at Home” Maksima Livsija, potrebno uložiti u poravnavanje i pripremu za sadnju samo 10 ari zemlje.
Postoji, ipak, realna potražnja za proizvodima s organskih poljoprivrednih imanja. Njihova prodaja najprije je započela preko Interneta. Prodavaonice kao što su „Lavka-lavka” ili „Ravno s farme”, koje su na neki način pokretači razvoja ove grane, kreirale su sajtove preko kojih možete naručiti njihove proizvode i oni će vam biti isporučeni na kućnu adresu. Danas se, međutim, organski proizvodi mogu naći i u svim velikim prodajnim lancima. Tako se, na primjer, proizvodi iz „Ravno s farme” mogu naći u trgovini „Metro Cash & Carry”. Sociološke ankete pokazuju da je 60% stanovnika dva najveća grada, Moskve i Sankt-Peterburga, spremno za „prirodnost” proizvoda platiti veću cijenu. Na primjer, kilogram krumpira uzgajanog uz primjenu umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava protiv krumpirove zlatice, stoji oko 1,5 dolar, dok cijena organskog krumpira, uzgajanog bez kemije, prelazi 3 dolara po kilogramu. „Zdrav način života na neki način postao je novi hit u Rusiji, a posebno u većim gradovima, gdje su zarade veće nego u unutrašnjosti. Nećemo pretjerati ako kažemo da je upravo ova moda pokrenula razvoj poljoprivrednih gospodarstava. Danas su organski proizvodi zastupljeni u gotovo svim prodajnim lancima Moskve i Peterburga, što pokazuje trend razvoja ove grane”, izjavio je stručnjak koji je želio ostati anoniman.
U skladu s novim potrebama odgovarajuće korake poduzela je i zakonodavna vlast. Krajem veljače Ministarstvo poljoprivrede razvilo je i uputilo na međuodjelno usaglašavanje projekt federalnog zakona o proizvodnji organskih poljoprivrednih proizvoda. Ovaj dokument opisuje proces certifikacije i predviđa da država od 2015. počne pružati podršku proizvođačima. Stručnjaci smatraju da će u slučaju da proizvođači organske hrane dobiju porezne olakšice popularnost ovog biznisa narasti i nekoliko puta.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu