Naftne kompanije spuštaju cijene benzina

Radi sprječavanja izvoza benzina u inozemstvo Vlada je uvela zaštitnu carinu na benzin koja iznosi 90% od izvozne tarife za naftu. Mjera je bila učinkovita jer su naftaši počeli stvarati rezerve benzina. Fotografija: AP.

Radi sprječavanja izvoza benzina u inozemstvo Vlada je uvela zaštitnu carinu na benzin koja iznosi 90% od izvozne tarife za naftu. Mjera je bila učinkovita jer su naftaši počeli stvarati rezerve benzina. Fotografija: AP.

Svjetske cijene naftnih derivata padaju, a u skladištima ruskih naftnih kompanija tankiraju se rekordne rezerve benzina – više od 1,9 milijuna tona. Naftaši su zbog toga prisiljeni znatno spustiti cijenu.

„Lukoil“ je sredinom travnja najavio sniženje cijena u naftnim bazama i rafinerijama, pa čak i na vlastitim benzinskim crpkama u Rusiji. Najveća ruska privatna naftna kompanija ovim priopćenjem iznenadila je javnost, jer naftaši rijetko spuštaju cijene u proljeće, kad raste potražnja za naftnim derivatima.

Predstavnik „Lukoila“ takvu je odluku objasnio padom cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim burzama. Kompanija se u formiranju cijena uvijek pridržava tržišnih principa, kaže on.

Nakon „Lukoila“ sniženje su najavile i državne kompanije „Rosneft“ i „Gazprom neft“. U rafinerijama „Rosnefta“ benzin je pojeftinio 1,8-5,4%. Rafinerije „Gazprom nefta“ spustile su cijene 1-3%. To je prvo veliko sniženje cijena u prošloj godini.

Do kraja 2013. planirano je pristizanje 3,3 milijuna tona naftnih derivata iz susjedne zemlje, odnosno 2,1 milijuna tona benzina, 1 milijun tona dizela i 0,2 milijuna tona goriva za reaktivne motore.

Osim sniženja svjetskih cijena postoji i drugi objektivni razlog zbog kojeg cijene na unutrašnjem tržištu padaju. Naftaši u ovom trenutku posjeduju rekordne rezerve benzina, već 1. travnja su iznosile 1,9 milijuna tona. Osim toga, dodatnu količinu benzina na domaće tržište isporučuju i bjeloruske rafinerije. Do kraja 2013. planirano je pristizanje 3,3 milijuna tona naftnih derivata iz susjedne zemlje, odnosno 2,1 milijuna tona benzina, 1 milijun tona dizela i 0,2 milijuna tona goriva za reaktivne motore. „U ovom trenutku ne znamo što ćemo s benzinom, svima su rezervoari puni do vrha“, komentirao je u intervjuu za „Vedomosti“ predsjednik „Bašnefta“ Aleksandar Korsik.

Prije dvije godine situacija na domaćem tržištu bila je sasvim drukčija. Od početka 2011. bila je zabranjena prodaja benzina Euro-2, pa se već u proljeće iste godine javila nestašica benzina. Nigdje ga nije bilo, zbog toga je poskupio, a mnoge nezavisne benzinske crpke su bankrotirale jer su im rafinerije gotovo prestale prodavati benzin. Država je tada vratila Euro-2 u optjecaj, ali ga je u siječnju 2013. ponovo zabranila. Radi sprječavanja izvoza benzina u inozemstvo Vlada je uvela zaštitnu carinu na benzin koja iznosi 90% od izvozne tarife za naftu. Mjera je bila učinkovita jer su naftaši počeli stvarati rezerve benzina. Federalna služba za borbu protiv monopola je sa svoje strane pratila cijene, pa je 2012. godina protekla bez potresa na tržištu energenata. Dužnosnici smatraju da benzinska kriza neće nastupiti ni sljedeće godine. Doduše, naftni proizvodi će poskupiti. Ministarstvo energetike očekuje da će cijene benzina skočiti za 13-14%. Od siječnja je benzin u prosjeku poskupio za 2 rublje.

Radi sprječavanja izvoza benzina u inozemstvo Vlada je uvela zaštitnu carinu na benzin koja iznosi 90% od izvozne tarife za naftu.

Analitičar investicijske kompanije „Solid“ Dmitrij Lukašov ne isključuje mogućnost da je sniženje cijena reakcija kompanije na nedavne izjave Ministarstva financija, koje je od Federalne službe za borbu protiv monopola zatražilo da aktivnije kontrolira maloprodajne cijene benzina. Trenutna visina trošarina, po mišljenju Ministarstva financija, omogućuje naftnim kompanijama ostvarivanje dodatnog profita u visini od oko 7% od prodajne cijene. Ministarstvo je zainteresirano za smanjenje inflacije i nezadovoljno je zbog visokih cijena na tržištu energenata, ističe on.

Kada cijene na svjetskom tržištu rastu, naftne kompanije u pravilu prate taj trend, ali ga rijetko prate kada cijene padaju, kaže analitičar kompanije „Uralsib Capital“ Aleksej Kokin. „Možda je proizvodnja benzina porasla nakon rekonstrukcije rafinerija pa je domaće tržište odlučilo više se orijentirati na kupca“, pretpostavlja on.

Postoji tendencija sniženja maloprodajnih cijena, ali kompanije to nerado čine, kaže Evgenij Arkuša, predsjednik Moskovske asocijacije energetičara. Doduše, po njegovom mišljenju, cijene na crpkama neće biti puno manje čak i ako se takav trend nastavi. Od 1. srpnja povećat će se stope trošarina na gorivo, što se unaprijed uračunava u cijenu ovog proizvoda.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće