IT stručnjak kao idol mladih

Gospodine Šmuljevič, Ministarstvo za veze planira podignuti IT industriju na razinu koja će po obujmu izvoza biti jednaka vojnoj industriji. U kojim vremenskim okvirima se ovo može realizirati?

 

Mark Šmuljevič

Mark Šmuljevič (1982.) u Vladi Ruske Federacije odgovara za razvoj IT sektora. Od 2009. do 2012. bio je na čelu odjela za razvoj poduzetništva O.A.D.-a „Ruski svemirski sustavi“. Osnivač je i član vijeća direktora d.o.o-a „Rusnavgeoset“, prvog zajedničkog rusko-američkog poduzeća u sferi satelitske navigacije te je ujedno i izvršni direktor za razvoj Ruskog kvantnog centra.

Početkom 2000.-ih izvoz softvera iz Rusije iznosio je svega 200–300 milijuna dolara godišnje, a 2012., po različitim procjenama, dostigao je 4 milijarde. U posljednjih nekoliko godina tempo rasta u prosjeku je iznosio oko 20% godišnje. Rusija je 2012. prodala drugim zemljama oružje u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Ako se stvore povoljni uvjeti, za nekoliko godina približit ćemo se tim brojkama i u IT segmentu, bez obzira na to što će izvoz oružja, kako se očekuje, biti u porastu. Pa ipak, povećanje izvoza softvera nije samo po sebi cilj. Ono je, prije svega, pokazatelj harmoničnog razvoja informacijskih tehnologija.

U posljednjih deset godina, rast izvoza osiguravali su giganti poput „Laboratorija Kaspersky“ ili ABBYY. Postoji li potražnja za proizvodima ruskih tvrtki srednje veličine ili start-up tvrtki?

Rast izvoza uvjetovan je i razvojem outsourcinga, a njime se u Rusiji bave i tvrtke srednje veličine. Proteklih godina bilo je uspješnih projekata u području softverskih proizvoda. To su, na primjer, Ecwid (platforme za e-commerce koje uspješno rade s Facebookom), „Prognoza“ (analitički sustavi za poduzeća), Diasoft (automatizacija bankarskih sustava i sustava osiguranja) i mnogi drugi proizvodi koji uspješno konkuriraju na svjetskom tržištu.

Sve su to bile start-up tvrtke, ali sada one već čine perspektivan segment tržišta informacijskih tehnologija. Pitanje je samo hoće li te tvrtke biti zainteresirane za ostanak u Rusiji ili će premjestiti svoje sjedište u neku susjednu zemlju ili Ameriku.

Kako zadržati ove tvrtke u domovini?

Postoje dva paketa institucionalnih mjera, koji su najvažniji za razvoj IT industrije: povoljan porezni režim i razvoj kadrova. U našoj će zemlji do 2017. biti na snazi porezne olakšice za poduzeća u kojima je 90% djelatnosti vezano za IT. Ona plaćaju porez od 14% umjesto uobičajenih 30%. To, međutim, nije dovoljno ako želimo zadržati raniji tempo rasta. Sada radimo na tome da trajanje poreznih olakšica produžimo do 2020. Važno je da država u tom pogledu bude dosljedna. U nekim zemljama postoji čak moratorij na „neočekivano“ pogoršanje uvjeta oporezivanja. Za stabilnost industrije bitno je da tvrtke budu sigurne da se pravila igre neće naglo promijeniti.

Na svjetskom tržištu smatra se da ruski programeri lako rješavaju zadatke koje ne uspijevaju riješiti ni kineski, ni indijski, ni američki stručnjaci...

Oni od nas mogu naučiti što znači „mućnuti glavom“. Upravo u tome je naša prednost i ona pokreće ruski segment outsourcinga. Pripremamo kvalitetne računalne inženjere, ali njihov broj je malen. Danas u Rusiji manje od 1% zaposlenih radi u IT sektoru. U SAD-u, taj pokazatelj iznosi 4%, a u europskim zemljama preko 3%. Ministarstvo za veze treba ozbiljno poraditi na popularizaciji ovog zanimanja. Na 10. Krasnojarskom ekonomskom forumu, koji je nedavno održan u Sibiru, organizirali smo okrugli stol posvećen kadrovskom problemu u IT segmentu. Na zasjedanju su sudjelovali predstavnici IT poduzetništva, od start-up tvrtki do Jandeksa i Microsofta, kao i veliki korisnici IT usluga: Zberbanka, Svjetska banka i dr. Tamo su usvojeni neki postulati koje mi već počinjemo ostvarivati. Na primjer, posvećujemo veću pažnju natjecanjima u programiranju.

Nedavno su Amerikanci na YouTubeu postavili video zapis u kojem inženjeri Microsofta, Facebooka, Twittera i Dropboxa objašnjavaju važnost učenja programiranja. Možemo li mi uraditi nešto slično?

Nećemo baš kopirati Amerikance, ali nešto obavezno treba uraditi i u Rusiji. Video zapisi samo su jedna od mnogih metoda koje mogu biti učinkovite. Naš globalni zadatak je da IT stručnjak postane simbol generacije, a kako bi se to postiglo, treba prikazivati na televiziji emisije o ovom području, pričati u školama o perspektivama koje nudi ovo zanimanje, organizirati susrete s uspješnim IT stručnjacima, možda snimiti i TV seriju s programerom u glavnoj ulozi.

Jeste li se u planiranju razvoja IT industrije oslanjali na iskustvo zemalja koje su uspješne u tom području?

Nažalost, strano iskustvo se ne može tek tako preuzeti i primijeniti u Rusiji. Imamo mnogo toga što je samo nama svojstveno, imamo specifične podvodne stijene. Međutim, svakako pažljivo pratimo i iskustvo drugih zemalja. Na primjer, u Indiji je pokrenut proces liberalizacije zakonodavstva vezanog za valutne operacije i opcije, a mi analiziramo njihovo iskustvo. Valutne opcije kod nas još uvijek ne predstavljaju učinkovito sredstvo motivacije. Oslanjamo se na iskustvo drugih zemalja u postupku za pravnu zaštitu otkrića ruskih tvrtki, tako da u pojedinim pravcima (u patentnim ratovima, na primjer) imamo prednost u tom smislu jer smo uhvatili zalet s namjerom sustizanja konkurencije.

U području infrastrukture već razmjenjujemo sa Singapurom i Izraelom iskustvo stvaranja znanstveno-tehnoloških parkova. Ima mnogo toga što u Rusiji treba poboljšati kada je riječ o informacijskim tehnologijama.