"Lakrdijaška zabava" (kako su se zvali njihovi nastupi) bila je omiljena u krugovima običnih ljudi, ali i knezova. Skomorosi su izvodili "starine", tj. pjesme s veselim zapletom koje su vrlo često sadržavale "sramotne" scene i psovke.
Vrsta lire
Mihail PapushSkomorosi su se prerušavali u junake iz "starina", pjevali su i plesali. Skuti njihove odjeće bili su skraćeni da im duga odjeća ne bi smetala pri tome ("kratak skut" bio je osnovna odlika skomoroha i samo je njima bilo dozvoljeno imati takvu odjeću). Svirali su na raznim instrumentima: guslama, domrama, flautama, gajdama, na instrumentu sličnom violini, na lirama i na prenosivim orguljama gdje se jednom rukom sviralo, a drugom se zrak pumpao u mijeh.
Gudok – vrsta violine. Novgorod, 12. st. Ruski nacionalni muzej glazbe.
Andreykor (CC BY-SA 4.0)Pravoslavna je crkva smatrala da su njihove predstave "demonske" i poganske, pa su stoga zabranjene. Po tradiciji je bio običaj da se skomorosi pozivaju (naravno, za novac) na svadbe, a crkva nije prihvaćala da mladenci i gosti prije i poslije svete tajne vjenčanja plešu i vesele se s lakrdijašima. I još je bio običaj da se skomorosi pozivaju jednom godišnje u subotu uoči Duhova (Trojice), na dan kada se vršio spomen za pokojne rođake i davala daća. Upravo je to izričito zabranio Stoglavi sabor Ruske pravoslavne crkve 1551. godine. Posebnim odredbama skomorosima je zabranjeno da sudjeluju na svadbama i u proslavi praznika Ivana Kupale. Od toga doba lakrdijaši su izvan zakona. Doduše, u 17. stoljeću još su se mogli sresti, ali samo kao glazbenici koji nisu izvodili pjesme vulgarnog sadržaja.
Sačuvane maske skomoroha iz 12.-13. st.
Shakko (CC BY-SA 3.0)Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
