5 najboljih sovjetskih filmova o Napoleonovim ratovima

1. "Kutuzov" (1943.)

"Kutuzov"

Vladimir Petrov, 1943./Mosfiljm

Film priča o događajima iz Domovinskog rata 1812. godine, kada je Napoleonova "Velika armija" izvršila invaziju na Rusko Carstvo. U središtu je priče lik general-feldmaršala Mihaila Kutuzova, vrhovnog zapovjednika ruskih trupa.

"Kutuzov"

Vladimir Petrov, 1943./Mosfiljm

Film je snimljen 1943. godine u jeku Drugog svjetskog rata. Crvena armija već je počela potiskivati njemačke jedinice sa svog teritorija, pa nije ni slučajno što se u "Kutuzovu" posebna pažnja posvećuje protjerivanju Francuza iz Rusije.

Snimanju se pristupilo temeljno i pored teške situacije u kojoj se SSSR tada nalazio. Gledateljima su na ekranu dočarani artiljerijski plotuni, odvažni juriš konjice i kolone pješadinaca u usiljenom maršu.

2. "Husarska balada" (1962.)

"Husarska balada"

Eldar Rjazanov, 1962./Mosfiljm

U ljeto 1812. godine počeo je rat protiv Napoleona. Sedamnaestogodišnja Šura Azarova priželjkuje uključiti se u borbu, ali ženama nije dozvoljeno ići na front, pa se ona odlučuje prerušiti u husara i kao muškarac odlazi u rat braniti domovinu...

Pretpostavlja se da je prototip Šure bila konjanica Nadežda Durova, koja je sudjelovala u ratu kao ulan Aleksandar Aleksandrov. Kada je njena tajna otkrivena, car Aleksandar I. osobno joj je dozvolio da ostane u vojsci i služi pod tim imenom.

"Husarska balada"

Eldar Rjazanov, 1962./Mosfiljm

"Husarska balada" snimljena je u žanru komedije i dugo je čekala svoju premijeru. Funkcionari su smatrali da se film podsmjehuje herojima Domovinskog rata. Međutim, autori filma uspjeli su ih uvjeriti da film u romantičnom svjetlu veliča i slavi husare.

Zimske scene snimane su u travnju kada se snijeg već otopio, pa je obilato korištena bijela boja, a također krede, sitna piljevina i naftalin, što je kod mnogih iz filmske ekipe izazvalo alergijsku reakciju.

Film je sniman u idealnim uvjerima u Podmoskovlju. Glumci koji su igrali vojnike dobro su se hranili, mnogo su spavali i šetali na čistom zraku, tako da nimalo nisu nalikovali na konjanike iscrpljene ratom protiv opasnog neprijatelja. Kada je direktor "Mosfiljma" Ivan Pirjev vidio snimljeni materijal, naljutio se i rekao: "Gdje ste našli ove utovljene nakaze?"

3. "Rat i mir" (1965.-1967.)

"Rat i mir"

Sergej Bondarčuk, 1965./Mosfiljm

Epska povijesna drama u četiri dijela zasnovana je na istoimenom romanu Lava Tolstoja i obuhvaća događaje Treće antifrancuske koalicije, uključujući bitku kod Austerlitza 1805. i Napoleonov pohod na Rusiju 1812. godine.

Scene bitaka u ovoj filmskoj epopeji su impozantne. Na snimanju bitke kod Krasnog sudjelovalo je 3000 vojnika sovjetske vojske, a u Borodinskoj 15 000 vojnika i 950 konjanika iz konjičke pukovnije koja je formirana i obučena specijalno za ovo filmsko ostvarenje.

"Rat i mir"

Sergej Bondarčuk, 1965./Mosfiljm

Četrdesetak poduzeća radilo je na kreiranju autentične vojne uniforme, opreme i oružja, a 58 muzeja osiguralo je unikatne predmete tog doba iz svojih kolekcija. Samo u "borbama" kod Borodina utrošene su 23 tone eksploziva, 40 000 litara kerozina (petroleja), 2000 granata i 15 000 ručnih dimnih bombi.

"Rat i mir"

Sergej Bondarčuk, 1965./Mosfiljm

Redatelj Sergej Bondarčuk sa zanosom je pristupio snimanju borbenih okršaja. "Vjerojatno ni sam Kutuzov nije tako razradio plan Borodinske bitke kako ga je osmislio Bondarčuk", tvrdio je njegov kolega i redatelj Georgij Danelija. "Koliko je vojnih mapa i crteža ležalo pred njim dok je radio, koliko je samo vojnopovijesnih dokumenata prikupio! Pojedinci su se šalili govoreći da je Bondarčuk zapovijedao na Borodinskom polju, možda Moskva ne bi ni pala u Napoleonove ruke."

"Rat i mir" je 1969. dobio Oscara za najbolji film na stranom jeziku, a godinu dana kasnije čuveni talijanski producent Dino de Laurentiis, impresioniran ovom filmskom epopejom, pozvao je Bondarčuka da bude redatelj na velikom povijesnom blockbusteru "Waterloo".

4. "Waterloo" (1970.)

"Waterloo"

Sergej Bondarčuk, 1970./Dino de Laurentiis Cinematografica

Film o posljednjoj velikoj Napoleonovoj bitci urađen je u koprodukciji SSSR-a i Italije. Snimanje se odvijalo u zapadnoj Ukrajini, a sovjetska je vojska, kao nekada za "Rat i mir", stavila redatelju na raspolaganje 15 000 svojih vojnika.

"Waterloo"

Sergej Bondarčuk, 1970./Dino de Laurentiis Cinematografica

Sergej Bondarčuk i ovdje je pokazao izvanredno majstorstvo u snimanju velikih bitaka. Rekonstruirao je tok bitke kod Waterlooa skoro po minutama.

Obraćao je pažnju na svaki detalj. Na primjer, svaki britanski konjički eskadron jahao je konje određene boje: jedan riđe, drugi dorate, treći sivce, itd. Konji su na scenu stupali po komandi, ovisno o promjeni osvjetljenja.

"Waterloo"

Sergej Bondarčuk, 1970./Dino de Laurentiis Cinematografica

Zbog osvjetljenja je Bondarčuk i juriš konjice snimao u 14 sati, baš u vrijeme kad su konji dobivali hranu i kad ih je bilo gotovo nemoguće odvojiti od nje. Redatelj je zbog toga ljutito negodovao, na što mu je konzultant filma general-lajtnant Ivan Oslikovski rezignirano odgovorio: "Ljudima i vojnicima mogu narediti, ali kako da naredim konjima?"

Unatoč grandioznim razmjerima i sudjelovanju filmskih zvijezda poput Roda Steigera, Christophera Plummera i Orsona Wellesa, "Waterloo" je doživio potpuni fijasko na kino blagajnama. Poslije tog komercijalnog neuspjeha redatelj Stanley Kubrick odustao je od svog ambicioznog projekta – biografskog filma o Napoleonu.

5. "Eskadrila letećih husara" (1981.)

"Eskadrila letećih husara"

Sergej Jermolinski, 1980./Filmski studio "M. Gorki"

Film govori o poznatom sudioniku Domovinskog rata 1812. godine, zapovjedniku partizanskog "letećeg" odreda, časniku i pjesniku Denisu Davidovu. "Leteći" odredi bili su formirani od husara i kozaka. Izvodili su smjele konjičke napade u pozadini Napoleonove "Velike armije", efikasno presijecajući njene komunikacije i utjerujući strah u kosti Francuzima i njihovim saveznicima.

"Eskadrila letećih husara"

Sergej Jermolinski, 1980./Filmski studio "M. Gorki"

Film "Eskadrila letećih husara" bio je jedan od lidera sovjetske distribucije početkom 1980-ih. Pogledalo ga je preko 23 milijuna gledalatelja.

"Pejzaži u filmu snimljeni su impresivno. Snažan dojam ostavljaju zaleđene 'vereščaginove' šume, beskrajna snježna polja, rječice koje se presijavaju na suncu i ceste koje se gube u šikarama i nestaju iza horizonta", napisao je sovjetski filmski kritičar Jurij Tjurin. "U najboljim scenama na filmskom platnu uskrsava duh nacionalne borbe iz 1812. I nas danas nadahnjuje lik slavnog pjevača i husara, koji za sebe kaže: 'Neka zagrmi Rusija grmljavinom ratnom, i pjesmu tu prvi ću ja zapjevati!'"

• Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
• Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
• Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
• Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji