Krađa slika Fransa Halsa s izložbe u moskovskom Muzeju likovnih umjetnosti koji nosi ime Puškina imala je takav odjek u javnosti da je o njoj snimljen film "Povratak Svetog Luke". Dvije Halsove slike iz ciklusa portreta evanđelista "Sveti Luka" i "Sveti Matej" donesene su 1965. godine u Moskvu. Lopov je u danu kada je muzej bio zatvoren isjekao jednu od slika iz okvira. Nestanak je primijećen tek nakon 24 sata.
"Sveti Luka"
Frans Hals/Muzej zapadne i istočne umjetnostiSlučaj je htio da remek-djelo nizozemskog umjetnika bude vraćeno šest mjeseci nakon nestanka "Svetog Luke". Ispred prodavaonice na Arbatu, u centru grada, dobro obučenom muškarcu prišao je čovjek koji mu je ponudio sliku u rangu Rembrandta po cijeni od sto tisuća rubalja. Uglađeni muškarac bio je suradnik KGB-a i odmah je shvatio da posla nisu čista. Na kraju je počinitelj uhićen. Ispostavilo se da je riječ o zaposleniku Muzeja Puškina Valeriju Volkovu. Kako nije imao fakultetsku diplomu, Volkov ju je namjeravao kupiti u zamjenu za sliku. Posao nije realiziran, a počinitelj je sam odlučio prodati Halsovo remek-djelo i bio uhvaćen.
Strast prema umjetničkim djelima kod nekih je lopova toliko velika da se oni zapravo i ne kriju naročito tijekom krađe. Tako je bilo sa slikom Jean-Léona Gérômea "Bazen u haremu" iz zbirke Ermitaža.
"Bazen u haremu"
Jean-Léon GérômePočinitelji su 2001. godine iskoristili to što je dvorana u kojoj su bile izložene slike ovog umjetnika bila zatvorena za posetitelje i jednostavno preskočili ogradu. Ostalo su obavili rutinski. Sliku su nožem isjekli iz okvira i odnijeli. Počinitelji zapravo nisu pronađeni, ali je 2006. godine slika bačena u hodnik ureda komunističke partije.
Godine provedene izvan muzejskih uvjeta čuvanja ostavile su posljedice, slika je oštećena i odmah poslana na restauraciju. Nakon tri godine vraćena je u izložbeni prostor.
Nakit, ikone, predmeti s dragim kamenjem, preko 200 muzejskih relikvija u vrijednosti od 150 milijuna rubalja nestalo je iz fundusa Ermitaža. Nestanak je otkriven 2006. godine.
Ermitaž
Legion MediaZa krađu su osumnjičeni muzejska radnica Larisa Zavadska i članovi njene obitelji. Ispostavilo se da su počinitelji vrijedne predmete zamjenjivali manje vrijednima, a zatim prodavali originale uz pomoć suučesnika. Zahvaljujući publicitetu vraćeno je 34 predmeta. Međutim, znatan dio ukradenog zapravo nije pronađen.
"Gitarist siromah"
Vasilij PerovJedne proljetne noći 1999. godine dvojica počinitelja razbila su prozor na prvom katu Ruskog muzeja i ukrali sliku Vasilija Perova "Gitarist siromah", kao i umjetnikovu skicu za sliku "Trojka". Čim su začuo alarm, osiguranje je pohitalo za počiniteljima, ali su ovi uspjeli pobjeći.
Povratak ukradnih slika
Sergej Smoljski/TASSNa kraju su svi uhvaćeni, a slike pronađene u garderobi na Varšavskoj željezničkoj stanici u Peterburgu.
"Zlatna groznica" obuzela je počinitelja koji je odlučio opljačkati zavičajni muzej u Rostovu na Donu 1971. godine. Ušuljavši se kroz prozor u dvoranu, razbio je vitrinu i pokupio zlatne ukrase za konjsku opremu, pronađene u kurganu sarmatskog vođe.
Nije da ga je drevna povijest baš zanimala, jednostavno želio je za lomljeno zlato uzeti novac. Lopov je čak uspio pretopiti zlatne ukrase, pa je tako muzej ostao bez dragocjenih eksponata zauvijek.
"Aj-Petri. Krim"
Arhip Kuindži/Državni ruski muzejU galeriji prepunoj posetitelja 27. siječnja 2019. godine počinitelj je jednostavno iz okvira izvukao sliku Arhipa Kuindžija "Aj-Petri" i otišao. Posetitelji su mislili da to zaposlenik Tretjakovske galerije negdje nosi sliku. Tek nakon sat i pol vremena pravi su zaposlenici otkrili što se dogodilo i dignuli uzbunu. Lopov je vrlo brzo uhićen, a slika pronađena sakrivena na gradilištu u moskovskom predgrađu Odincovu.
Kada su tog 25. travnja 1927. godine zaposlenici moskovskog Muzeja lijepih umjetnosti koji nosi ime Puškina došli na posao, primijetili su da na zidovima nema radova Rembrandta, Tiziana, Correggija, Pisana, Dolcija. U uskršnjoj noći, dok su crkvena zvona zvonila, lopov je izbio prozor i ukrao remek-djela. Pripadnici milicije koji su stigli na uviđaj bili su izvan sebe, komadi stakla bili su počišćeni zajedno s potencijalnim dokazima, a bilješka koju je počinitelj ostavio prošla je kroz ruke nekoliko osoba. Vrlo brzo pronađena je samo slika Giovannija Pisana "Bičevanje Krista".
Tek u jesen 1931. godine priveden je službenik pošte i telegrafa Fjodorovič. On je na saslušanju negirao krivicu, ali ga je na kraju odao poznanik. Kako se ispostavilo, Fjodorovič je još 1924. godine želio opljačkati muzej. Remek-djela koja su dugo vremena provela u sanducima ispod zemlje ozbiljno su oštećena. To se posebno odnosilo na Tizianovu sliku "Esse Homo" u koju je počinitelj zavio Rembrandtovog "Krista".
"Ecce Homo"
Tizian/Muzej "A. S. Puškin"Da se s radovima Pavla Filonova u Ruskom muzeju događa nešto čudno, operativci su odavno znali. Osamdesetih godina prošlog stoljeća u pariškom Centru Georges Pompidou iznenada su se pojavili radovi ovog umjetnika, iako ih on nije prodavao u inozemstvu. Štoviše, slike su bile dio zbirke koju je Ruski muzej dobio od umjetnikove sestre Jekaterine Glebove. Tada je otkriveno da se u Peterburgu sve vrijeme umjesto originala čuvaju kopije koje je netko poturio.
"Glave"
Pavel Filonov/Državni ruski muzejSumnje u originalnost radova Filonova pojavile su se ponovo 1992. godine kada je muzejskom stručnjaku u inozemstvu donesen na ekspertizu crtež koji se službeno vodi kao dio zbirke Ruskog muzeja. I ponovo je umjesto originala otkrivena kopija. Istražni organi uspjeli su riješiti oba slučaja i otkriti kriminalnu grupu koja je iz muzeja iznosila originale i koristila ih za izradu kopija. A 2000. godine iz Pariza u Peterburg vraćeno je sedam crteža ovog autora.
"Anđeo smrti ubija najstariju egipatsku djecu"
Ilja Rjepin/Muzej Ruske akademije umjetnostiSamo nekoliko dana trajala je potraga za 16 slika ukradenih iz muzeja Ruske akademije umjetnosti u prosincu 1999. godine. Iako se u noći kada je krađa izvršena aktivirao alarm, pristiglom odredu milicije ništa nije bilo sumnjivo, budući da su lokoti stajali na svom mjestu, a prozori nisu bili razbijeni. Međutim, lopovi su očigledno sve pažljivo isplanirali, ranije se sakrili u jednoj od prostorija akademije, a zatim obili vrata, ušli u muzej i isjekli slike iz okvira. Uzeli su radove Rjepina, Kramskoja, Hruckog, Maljavina, Tropinjina, a vrijednost umjetničkih djela bila je preko milijun dolara. Srećom, slike su vrlo brzo nađene i vraćene.
"Željeznička stanica"
Isaak Levitan/Državni povijesno-arhitektonski i umjetnički muzej u PljosuDogađa se i da krađe u muzejima podsjećaju na trećerazredne akcijske filmove. Tako su lopovi, da bi ukrali sliku Vjačeslava Bičkova, propilili strop Kinešemskog umjetničko-povijesnog muzeja. A u Vjaznicima su se trojica kriminalaca ranije sakrila u prostoriji povijesno-umjetničkog muzeja, stavila maske na lice, vezala čuvara i ukrala slike "Šuma. Borovi" Šiškina, "Ribolov" Korovina i "Prvi snijeg" Žukovskog. Plijen je bio "težak" tri milijuna dolara.
U Državnom povijesno-arhitektonskom i umjetničkom muzeju grada Pljosa počinitelji su odlučili ne mučiti se mnogo: polili su nadzorne kamere bojom, maljevima razbili blindirano staklo i ukrali pet slika Isaaka Levitana. Nakon nekoliko godina pronađene su tijekom racije u Nižnjem Novgorodu kada je usput otkriveno da je krađe u Kinešmi, Vjaznicima i Pljosu izvela ista banda.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
