Prijevod Tolstojeva epskog romana francuskom je piscu poslao Ivan Turgenjev, koji je učinio mnogo za popularizaciju ruske književnosti u Europi. U pismu Tolstoju Turgenjev je prenio Flaubertov osvrt:
"Prvorazredno djelo! Kakav umjetnik i kakav psiholog! Prva dva sveska su nevjerojatna", napisao je Flaubert. "Na mjestima mi se djelo čini dostojno Shakespearea! Ponekad sam oduševljeno klicao dok sam ga čitao, a to je prilično dugo štivo! Da, jako je dobro! Zaista jako dobro!"
Inače, i sam je Tolstoj bio pod velikim utjecajem Flaubertove "Gospođe Bovary", a mnogi su kritičari kasnije pronašli njezine odjeke u "Ani Karenjinoj".
Dreiser nije vidio "Tolstojevu trajnu veličinu" u društvenim i moralnim teorijama, već upravo u njegovim romanima. "U njima, više nego igdje drugdje, njegova golema ljudskost sja i nastavlja sjati - njegova želja za boljim životom za sve", napisao je američki romanopisac u članku povodom 100. obljetnice Tolstojeva rođenja 1928. godine.
Osim toga, Dreiser u svojoj autobiografskoj knjizi o mladosti "Zora" priznaje da su na njega posebno utjecala Tolstojeva kasna djela – "Kreutzerova sonata" i "Smrt Ivana Iljiča".
"Bio sam toliko očaran i šokiran životnošću slika koje su mi se u njima otkrile da mi je iznenada sinula misao, koja kao da mi je bila potpuno nova: kako bi bilo divno postati pisac. Kad bi samo mogao pisati kao Tolstoj i natjerati cijeli svijet da sluša!”
Prema Mannovom ruskom prevoditelju, Solomonu Aptu, njemački je pisac u svojim zrelim godinama gravitirao prema Čehovu, dok je Tolstoj bio "božanstvo njegove mladosti".
"Svijet možda nije poznavao drugog umjetnika u kojem je vječno epski, homerski element bio tako jak kao u Tolstoja", napisao je Mann u članku povodom 100. obljetnice Tolstojeva rođenja.
"Impresivna snaga njegove narativne umjetnosti ne može se usporediti ni s čim", osim moralne snage Tolstojeva djela, koje Mann uspoređuje s napetom muskulaturom Michelangelovog Atlasa.
Njemački pisac čak mašta da možda Prvi svjetski rat ne bi ni počeo “da su 1914. oštre i prodorne sive oči starca iz Jasne Poljane još gledale svijet”. Tolstoj je čovjek velike epohe 19. stoljeća, "titan čija se ramena nisu savila pod teretom epskog bremena koji bi mogao slomiti ljude današnjeg mršavog, astmatičnog naraštaja".
Indijski mislilac dopisivao se s Tolstojem. Gandhi je prvi napisao Tolstoju da su njegova djela ostavila dubok dojam na njegov svjetonazor. Tolstoju je također slao prijevode svojih djela: "Nepotrebno je reći da će mi vaša kritika ovog djela biti od velike vrijednosti." Svoja je pisma potpisivao ovako: "Vaš skromni sljedbenik".
Gandhijevo učenje o pasivnom, nenasilnom otporu nadahnuto je, među ostalima, Tolstojem i njegovom idejom "neprotivljenja zlu nasiljem".
U svojoj autobiografiji Gandhi priznaje da ga je čitanje Tolstojeve prve knjige, "Kraljevstvo Božje u vama", toliko "potreslo" da su se ostale knjige činile "beznačajnima u usporedbi s Tolstojevom neovisnošću misli, dubokom moralnošću i iskrenošću". Gandhi se u svojim djelima više puta pozivao na Tolstoja i njegov "najviši moralni autoritet".
1908. godine tvorac fonografa poslao je pismo iz New Yorka na imanje Jasna Poljana. Zamolio je Tolstoja za dopuštenje da snimi njegov glas na engleskom i francuskom. Obećao mu je poslati opremu i pomoćnike.
"Imate svjetsku reputaciju i siguran sam da će vaše riječi sa žarkom pozornošću slušati milijuni ljudi koji se neće moći oglušiti na izravni učinak riječi koje ste sami izgovorili, a zahvaljujući mediju kao što je fonograf, bit će sačuvane zauvijek."
Tako se i dogodilo - 1909. godine predstavnici tvrtke Graphophone snimili su Tolstojev glas na ruskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Tolstoju su uređaj dali na dar i on se jako zainteresirao za snimanje i diktiranje bajki za djecu i mudrih izreka.
U članku o Tolstoju Rolland ruskom piscu dodjeljuje posebno mjesto u svjetskom kulturnom životu. "Nikada prije takav glas nije odzvanjao Europom... Nije nam bilo dovoljno diviti se Tolstojevom stvaralaštvu: živjeli smo ga, pripadalo nam je. Bilo je naše sa svojom gorućom vitalnošću i mladolikošću srca... Naše - sa svojim strahovitim osuđivanjem civilizacijskih obmana..."
Rolland je priznao da je Tolstoj imao dubok utjecaj na njega osobno. "Do kraja života bit ću vjeran i zahvalan majstoru epskog pripovijedanja, autoru 'Rata i mira' i besmrtnih narodnih priča. On zauzima mjesto u mom srcu uz Shakespearea, Goethea i Beethovena", pisao je Rolland bugarskom kritičaru Rusinu Filipovu.
"Mislim da je 'Ana Karenjina' najbolji roman ikada napisan", izjavio je turski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost na konferenciji u Moskvi nakon što mu je dodijeljena književna nagrada Jasna Poljana.
Pamuk je "Anu Karenjinu" pročitao mnogo puta, priznaje da je zna gotovo napamet i predaje je na Sveučilištu Columbia. "Volim scenu u kojoj Oblonski večera s Levinom u restoranu. Pročitao sam je mnogo puta: čita se tako istinito, zvuči tako prirodno i nepretenciozno."
Pamuk Tolstoja smatra zlatnim standardom književnosti. "Daje nam ideju o tome što je život, uči nas što je važno u životu." Pamuk posebno ističe da Tolstoj svoje romane prožima najvišim vrijednostima.
U ožujku 2020., na samom početku pandemije i karantene, američka spisateljica June Lee odlučila je pokrenuti akciju zajedničkog čitanja i debatiranja o romanu "Rat i mir". Lee i njezini online slušatelji iz cijelog svijeta nisu se odvajali od Tolstoja 85 dana (dojmove su ostavljali na društvenim mrežama pod hashtagom #TolstoyTogether).
Za mnoge je to bila prilika da prvi put pročitaju legendarni roman, dok ga Lee iznova čita svake godine. "Otkrila sam da, što je život neizvjesniji, 'Rat i mir' daje više temelja i čvrstine", kaže spisateljica. I 2021. ponovila je spomenutu akciju.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
