"Lav Tolstoj kao ogledalo ruske revolucije“ – ova poznata krilatica zapravo je naslov članka Vladimira Lenjina, napisanog 1908. godine. Lenjin ga je napisao dok je bio u emigraciji u Ženevi, i objavio ga je u vlastitom časopisu "Proleter".
U tom je trenutku do revolucije 1917. ostalo još nepunih deset godina, tako da je Lenjin zapravo imao u vidu prvu revoluciju 1905.-1907. godine, kao i revolucionarni proces u cjelini, tj. samu ideju revolucije.
Vladimir Lenjin
Legion MediaLogično je pretpostaviti da su Tolstoj i Lenjin bili na potpuno suprotnim stranama i da ih je dijelio ogroman jaz. Tolstoj je bio grof, klasik ruske književnosti 19. stoljeća koji je mnogo razmišljao o kršćanskoj vjeri. Lenjin je također bio intelektualac, ali nepomirljivi ateist koji je propagirao revoluciju i zalagao se za svrgavanje monarhije i odbacivanje svih starih pravila. Lenjinu sigurno nije bila potrebna podrška starog pisca, ali on u cilju propagande majstorski eksploatira ličnost Lava Tolstoja kao neosporne nacionalne veličine i najutjecajnijeg živog ruskog pisca.
Vođa svjetskog proletarijata piše svoj članak povodom Tolstojevog 80. rođendana u trenutku kada je cjelokupni ruski tisak, po njegovom mišljenju, "preplavljen licemerjem". Svi su, naime, pisali o Tolstojevim književnim djelima i njihovoj umjetničkoj vrijednosti, o njegovim filozofskim shvaćanjima i doktrinama, a Lenjin skreće pažnju na slavljenikove političke i društvene stavove.
Vladimir Lenjin drži govor kako bi motivirao narod za sudjelovanje u Sovjetsko-poljskom ratu.
Legion MediaIstičući veličinu Tolstojevog spisateljskog dara, Lenjin detaljno analizira njegova shvaćanja i ujedno ga poprilično kritizira.
S jedne strane, Tolstoj je genij koji je iznjedrio "nedostižne prikaze života u Rusiji" i koji iskreno protestira protiv društvene "laži i falša", kritizira vlast i autokraciju, sve veće bogatstvo i sve veće siromaštvo. S druge strane, on je "histerični mekušac koji uživa status ruskog intelektualca", spahija i propovjednik "religije, tj. jedne od najgnjusnijih stvari koje postoje na svijetu".
Lenjinu smeta i Tolstojev glavni princip "neprotivljenja zlu putem nasilja". Kao što je poznato, Lenjin je smatrao da je teror važna i neodvojiva komponenta revolucije (a isto tako i nasilno oslobođenje od carske vlasti). On ističe da kršćanske ideje poput "okretanja drugog obraza" samo smetaju revoluciji te da se tu zapravo radi o čovjekovoj slabosti i nesposobnosti da se bori za svoja prava.
Lav Tolstoj
Legion MediaLenjin, međutim, ne smatra da su sve te proturječnosti slučajne. Naprotiv: "Proturječnosti u Tolstojevim shvaćanjima <...> ogledalo su onih proturječnih uvjeta do kojih je dovedeno povijesno djelovanje seljaštva u našoj revoluciji." Njemu se čini da je logično što Tolstoj s takvim shvaćanjima "nije mogao potpuno shvatiti ni radnički pokret, ni njegovu ulogu u borbi za socijalizam, ni rusku revoluciju".
Štoviše, u Tolstojevim proturječnostima Lenjin vidi proturječnosti same revolucije, i smatra da je važno istaknuti ih i razmrsiti. "Tolstoj je odraz nakupljene mržnje i sazrelog stremljenja ka boljem, želje da se čovjek oslobodi prošlosti, i [s druge strane] nezrelosti sanjarenja, političke nekulture i revolucionarne mlitavosti."
Tolstoj za njega nije oličenje proletarijata, nego patrijarhalnog ruskog sela. A upravo se u njemu, u tom selu, po Lenjinovom mišljenju, i treba roditi bunt protiv kapitalizma.
Tolstoj je zaista gajio neke revolucionarne ideje. On je 1905. godine u članku "Veliki grijeh" napisao: "Ruski narod <...> i dalje je zemljoradnički narod, i želi to i ostati." A najveće je zlo oduzimanje narodu prirodnog prava na korištenje zemlje. Pisac je pozivao da se ukine privatna svojina kada je riječ o zemlji (i u tome je njegova sličnost s Lenjinom) i da zemlja pripadne narodu, tj. onima koji je neposredno obrađuju.
Demonstracije povodom Praznika rada, Tverska ulica, Moskva, 1. svibnja 1918.
Legion MediaTolstoj piše da ruski narod ne treba "postati proleter, poput naroda Europe i Amerike". On je smatrao da Rusi imaju svoj vlastiti put i da oni, prema njegovim shvaćanjima, trebaju i drugim narodima pokazati put "razumnog, slobodnog i sretnog života izvan industrijskog, tvorničkog, kapitalističkog nasilja i ropstva".
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
