10 djela ruske klasične glazbe koje obavezno trebate znati

1. Mihail Glinka – „Patriotska pjesma“ (1833.)

Smatra se da je Glinka otac ruske škole klasične glazbe. Za njega se kaže da je „glazbeni Puškin“. Najpoznatija djela su mu opere „Ruslan i Ljudmila“ i „Život za cara“ („Ivan Susanjin“). „Patriotska pjesma“ je kvintesencija Glinkinog stvaralačkog traganja za izrazom koji dočarava ruski karakter. Skladba je zamišljena kao prva državna himna Rusije, ali u carsko vrijeme nije bila prihvaćena. Ali je zato upravo ova melodija, s novim riječima, služila kao himna Rusije od 1990. do 2000. godine.

2. Petar Čajkovski – „Ples malih labudova“ iz baleta „Labudovo jezero“ (1876.)

Teško je izdvojiti samo jedno djelo Čajkovskog. Njegova glazba je toliko poznata i prepoznatljiva da joj nije potrebno dodatno predstavljanje. Balet „Labuđe jezero“ je postao dio svjetske kulturne baštine i izvodi se širom svijeta. Ali jednu melodiju iz sage o Odeti i njenom podmuklom alter-egu Odiliji nepogrješivo će prepoznati svako dijete u Rusiji. Naravno, riječ je o „Plesu malih labudova“.

3. Petar Čajkovski – „Ruska igra“ iz baleta „Krcko Oraščić“ (1892.)

„Krcko Oraščić“ je također balet Čajkovskog poznat širom svijeta. U Rusiji je on pravi simbol novogodišnjih i božićnih praznika. Mnoge melodije iz ovog baleta su vrlo prepoznatljive, a naročito žustra „Ruska igra“ iz divertimenta, kada pred junakinjom Mari i princem Krckom Oraščićem plešu španjolska, arapska, kineska i ruska lutka u znak zahvalnosti za spašavanje Kralja miševa.

4. Petar Čajkovski. Koncert br. 1 za klavir i orkestar (1875.)

Čajkovski je planirao da ovo djelo izvodi virtuozni pijanist, Nikolaj Rubinštajn, ali je ovaj iznenada odbio ponudu. Na premijeri koncerta glavni dio je izveo Hans von Bilov s Bostonskim simfonijskim orkestrom. Poslije fantastičnog uspjeha i sam Rubinštajn se predomislio i više puta svirao na koncertu. Ovo je jedna od najprepoznatljivijih simfonijskih melodija. Štoviše, ona je intonirana umjesto nacionalne himne kada su ruski sportaši stajali na pijedestalu Olimpijskih igara 2020. u Tokiju i 2022. u Pekingu. Ovdje pročitajte detaljnije o tome.

5. Aleksandar Borodin – „Odleti na krilima vjetra“ iz opere „Princ Igor“ (1890.)

Opera „Princ Igor“ zasnovana je na staroruskom „Slovu o pohodu Igorjevu“. Među simfonijskim djelima ona najviše odiše ruskim duhom i atmosferom. Tu je i moćan narodni kor, tu su i narodni instrumenti, i prodorne arije-plačevi u ruskoj maniri.

Princ Igor odlazi u ratni pohod protiv Polovaca (Kumana). Veliki fragment baleta čine „Polovecke igre“ u taboru kana koji je zauzeo rusku zemlju. Kor zarobljenica pjeva potresnu pjesmu „Odleti na krilima vjetra“, jednu od najpoznatijih ruskih melodija.

6. Nikolaj Rimski-Korsakov – „Bumbarov let“ iz opere „Bajka o caru Saltanu“ (1899.)

Rimski-Korsakov je skladao 15 opera i u mnogim od njih je interpretirao narodni folklor i rusku kulturu. Jedna od takvih je „Bajka o caru Saltanu“, zasnovana na istoimenom djelu Aleksandra Puškina u kojem se događaju mnoge čarolije i između ostalog knez Gvidon susreće predivnu princezu Labudicu. Jedna od najpoznatijih melodija opere je virtuozni orkestarski interludij, „Bumbarov let“. To je glazbena pratnja scene u kojoj se Gvidon pretvara u bumbara kako bi tajno odletio kod svoga oca.

7. Sergej Prokofjev – „Ples vitezova“ iz baleta „Romeo i Julija“ (1935.)

Ovaj balet je najpopularnije Prokofjevljevo djelo i ujedno jedna od najpopularnijih predstava 20. stoljeća. Premijera je održana 1940. godine na sceni Marijinskog teatra u Lenjingradu. Najpoznatija melodija u baletu je „Ples vitezova“. Svakako ste je već čuli (iskorištena je, na primjer, u pjesmi Robbiea Wiliamsa - „Party Like a Russian“).

8. Dmitrij Šostakovič – Sedma („Lenjingradska“) simfonija (1941.)

Dmitrij Šostakovič je jedan od najpopularnijih skladatelja 20. stoljeća. Svojevremeno je nominiran za „Oscara“ za adaptaciju glazbe Modesta Musorgskog prilikom ekranizacije opere „Hovanščina“.

Međutim, sam Šostakovič u SSSR-u nije bio dobro prihvaćen. Smatralo se da je njegova glazba „zbunjujuća“ i komplicirana. Početak Drugog svjetskog rata zatekao je skladatelja u Lenjingradu, gdje je predavao na konzervatoriju. Prijavio se kao dobrovoljac da ide na front, ali je ostavljen, kako bi studentima predavao glazbu. Simfoniju je počeo skladati u vrijeme opsade, uz zvuke njemačkih avionskih napada, a završio ju je u evakuaciji. Sedma simfonija ima četiri dijela, posvećena je Lenjinu, Oktobarskoj revoluciji i Lenjingradu. Premijerno je izvedena već 1942. u Lenjingradu.

9. Aram Hačaturjan– „Igra sabljama“ iz baleta „Gajane“ (1942.)

Sovjetski skladatelj, Aram Hačaturjan dobio je Staljinovu nagradu za balet „Gajane“ u kojem je prikazao svoju rodnu Armeniju i lokalni kolorit, a također sovjetsku vlast i kolhoze. „Igra sabljama“ je melodija koja se izvodi dok traje scena svadbe glavnih junaka na samom kraju baleta. Ova melodija je postala svjetski hit. Osvajala je prva mjesta na glazbenim hit paradama i mogla se čuti iz svih jukeboxa u SAD-u u izvođenju američkih orkestara. Za ovu melodiju je vezana i zanimljiva legenda. Navodno je Salvador Dali pozvao u goste Hačaturjana dok je ovaj gostovao u Španjolskoj. Skladatelj je nekoliko sati čekao ekscentričnog slikara u holu njegove kuće, da bi u jednom trenutku Dali istrčao potpuno nag i uz vrlo glasnu melodiju „Igre sabljama“ plesao ispred autora, a zatim se povukao.

10. Georgij Sviridov – „Vrijeme, naprijed!“ (1965.)

Ova skladba je posvećena izgradnji prvih objekata Magnitogorskog metalurškog kombinata u SSSR-u, ali je vremenom postala pravi soundtrack sovjetskog doba. Bodra melodija sa zvonkim udarnim instrumentima odlično dočarava napredak, industrijalizaciju i energiju nove zemlje. Skladba je postala poznata svakom građaninu Rusije kada je izabrana za špicu glavnog informativnog TV programa „Vrijeme“.