"Rat i mir" epski je roman koji govori o javnom i intimnom životu nekoliko obitelji i još nekoliko stotina likova, dok je glavna povijesna pozadina svih događanja rat između Rusije i Napoleonove Francuske. Lav Tolstoj roman je prepravljao nekih šest puta (a njegova ga je žena svojeručno prepisivala) i uspio je u njemu dočarati život u Moskvi i Peterburgu, kako plemstva, tako i seljaštva, kako u mirno, tako i u ratno vrijeme. U Rusiji postoji šala da djevojčice čitaju samo stranice romana posvećene miru, preskačući opise rata, dok dječaci, naprotiv, više vole scene ratnih sukoba nego opise osjećaja Nataše Rostove.
Tolstoj je, uopće uzevši, želio prikazati kako veliki povijesni događaji utječu na živote običnih ljudi, koliko se likovi mijenjaju u burnim životnim situacijama i kako loš ugled u društvu utječe na sudbine ljudi. Osim toga, Tolstoj kao likove uvodi Napoleona i ruskog cara Aleksandra I. i prikazuje njihova duševna stanja, kao i unutarnji život drugih likova. Tako da Tolstoj piše o suštinskim pitanjima života. On je stvorio epsku poemu (naravno, u prozi) o nacionalnom podvigu, nešto što je relativno mladoj ruskoj književnosti prije njega nedostajalo.
Pisac s jednakom uvjerljivošću opisuje unutarnji svijet mlade djevojke Nataše Rostove i starog čangrizavog kneza Bolkonskog, Andrejevog oca. Naravno, u našem kratkom sadržaju ne možemo spomenuti sve desetke likova koje je Tolstoj stvorio s velikom ljubavlju i pažnjom prema najsitnijim detaljima. Navodimo samo osnovne linije zapleta i scene koje vrijedi zapamtiti.
Nataša Rostova poznata je kao mlada i lakomislena djevojka, ali ona sreću traži u braku i djeci, dok njena obitelj grca u dugovima, a njezin zaručnik gine u ratu između Rusije i Napoleona.
Prvi tom
Roman počinje 1805. godine scenom na proslavi u kući caričine dvorske dame Ane Šerer. Visoko društvo Sankt-Peterburga komentira opasnost od Napoleona, nazivajući ga čak Antikristom. Tu upoznajemo dva glavna junaka. Prvi je knez Andrej Bolkonski, koji polazi u rat tražeći ratnu slavu, premda mu je žena trudna. Drugi je Pjer Bezuhov, izvanbračni grofov sin koji je dobio ogromno nasljedstvo (kritičari često smatraju da je Pjer "glas" samog Tolstoja). Zbog financijske situacije postaje dobra prilika za udaju i konačno se ženi "fatalnom ženom" iz visokog društva Jelenom Kuraginom.
Zatim se radnja seli u Moskvu i mi upoznajemo plemićku obitelj Rostov i njihovu djecu, među kojima je i Nataša Rostova, lijepa mlada djevojka prepuna života.
Konačno, pisac čitatelja vodi u rat u Europi. Ruska vojska bori se u bitci kod Schöngraberna, a zatim u bitci kod Austerlitza. Andrej Bolkonski ne osjeća ratnu slavu kako je očekivao i biva ozbiljno ranjen u drugoj bitci. Prvi tom završava opisom u kojem Napoleon promatra bojno polje kod Austerlitza poslije svog poraza i među mrtvima primjećuje Andreja, koji je još uvijek živ. Francuski vojskovođa naređuje vojnicima da preuzmu brigu o njemu, kao i o drugim ranjenicima.
Drugi tom
Andrejeva obitelj ne zna je li on živ, ali on se vraća u noći kada se njegova žena porađa (i umire na porodu).
Pjer saznaje da ga je njegova lijepa žena prevarila (i da vjerojatno ima mnogo ljubavnika). On izaziva njenog ljubavnika, hrabrog oficira, na dvoboj, i ranjava ga. Pjer raskida sa ženom i... priključuje se masonskoj loži.
Nesretni Andrej napušta vojsku i brine o svom imanju. Tada upoznaje oca obitelji Rostov. Važna je scena u romanu kada Andrej prilikom posjeta knezu Rostovu slučajno noću čuje razgovor Nataše Rostove koja opisuje ljepotu noćnog neba i Mjeseca. Iznenada osjeća da mu se budi želja za životom. Ubrzo prosi Natašu i ona pristaje, ali brak je, na inzistiranje Andrejevog oca, odgođen za godinu dana, koje će Andrej provesti u inozemstvu.
Dok joj Andrej tako jako nedostaje, mlada Nataša upoznaje naočitog Anatola Kurakina (brata Pjerove žene Elen) na balu... On joj se udvara i konačno je pita da napusti roditelje i tajno se uda za njega. Ipak, to se ne dogodi (roditelji saznaju za ovaj plan i sprečavaju Natašu, pri čemu ona saznaje da je Anatol već oženjen). Osjećajući se užasno, ona sve otkriva Andreju koji se upravo vratio u Moskvu.
Nakon raskida između Nataše i Andreja, Pjer djevojku zatječe uplakanu i izgovara legendarne riječi: "Kad ne bih bio ja, nego najljepši, najpametniji i najbolji čovjek na svijetu, ovog bih se trenutka bacio na koljena i zatražio vašu ruku i ljubav."
Treći tom
Rat 1812. je počeo i Napoleon je krenuo na Rusiju. Andrej se vratio u vojsku i omiljen je u čitavoj pukovniji. Čak i Kutuzov, glavni ruski vojskovođa, traži od njega da bude u njegovoj neposrednoj službi, ali Andrej odbija. Nakon što je ozbiljno ranjen, smješten je bolnicu u ležaj pored Anatola, koji je izgubio nogu... Na svoje iznenađenje, Andrej prema ovom jadnom čovjeku, svom nedavnom suparniku, ne osjeća bijes.
Pjer također odlazi u rat i uskoro upoznaje svog suparnika, Eleninog nekadašnjeg ljubavnika, koji od Pjera traži oproštaj. Suočen s velikom opasnošću, izgleda da se ruski narod ujedinjuje i zaboravlja sitne uvrede.
Važna je scena Borodinska bitka, gdje je Napoleonova vojska poražena prije svega iz moralnih razloga. Oni su osvajači, dok se Rusi bore za svoju zemlju. Međutim, francuska vojska nastavlja napredovati prema Moskvi. Moskovljani moraju u žurbi napustiti svoje kuće... Negdje usput Rostovi sreću ranjenog kneza Andreja. I Nataša ga njeguje.
Pritom Pjer odlučuje ne napustiti Moskvu. On misli da je njegova misija da ubije samog Napoleona! Ali... zarobljavaju ga Francuzi.
Četvrti tom
Kao i na početku prvog toma, nalazimo se na zabavi visokog društva kod Ane Šerer u Sankt-Peterburgu. Ali sada priče o Napoleonu nisu apstraktne ni filozofske. Plemići čitaju vijesti o ogromnom požaru u Moskvi nakon povlačenja ruske vojske. Konačno, iscrpljeni Napoleonovi vojnici napuštaju Rusiju, a Kutuzovljeve ih trupe progone sve dalje i dalje.
Andrej zatim umire i Nataša je očajna zbog ovog gubitka. Osim toga, dobiva vijest da joj je mlađi brat Petja poginuo u ratu.
Pjer prati francusku vojsku kao njihov zarobljenik. Međutim, kada se približavaju granici Rusiji, partizanska grupa oslobađa grupu zarobljenika od Francuza. I Pjer je slobodan. Razmišlja o tome da se oženi Natašom... a i Nataša prema njemu još gaji osjećaje.
Epilog
Pjer i Nataša vjenčali su se 1813. godine, godinu dana nakon rata, i imaju četvero djece. Nataša pronalazi apsolutnu sreću u braku i djeci (Tolstojevo poimanje savršene uloge žene u društvu).
Pritom se Natašin brat ženi sestrom Andreja Bolkonskog. Provode vrijeme zajedno razgovarajući o nadanjima, novom životu i, naravno, politici. Pritom Tolstoj promišlja o povijesti... "Prošlo je sedam godina od 1812. Uzburkano povijesno more Europe smirilo se među obalama. Izgleda kao da je zaspalo; ali tajanstvene sile koje pokreću čovječanstvo (tajanstvene zato što su nam nepoznati zakoni koji određuju njihovo kretanje) nastavljaju djelovati."
Pjer se izgleda priključio nekoj tajnoj organizaciji, kritizira vlast i nada se velikim promjenama.
Ovakav kraj mogao bi biti početak drugog Tolstojevog romana o kojem je pisac razmišljao i htio ga napisati prije "Rata i mira", romana o dekabristima, plemićima koji su podigli pobunu u Sankt-Peterburgu 1825. godine. Međutim, kada je istraživao ovu temu, pisac je otkrio da korijeni ove pobune sežu u rat 1812. Tako da je najprije odlučio napisati roman o ratu. Započeo je bio i roman o dekabristima, ali je nakon tri poglavlja odustao, jer nije pronašao "univerzalni ljudski značaj" kojem je uvijek težio.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
