Na slici se vidi Petar u društvu patrijarha, strijelaca i boljara, koji su pred carem pognuli glave u znak privrženosti i priznanja njegove vlasti. Godine 1689. on je preuzeo vlast od princeze Sofije koja je bila regentica za vrijeme Petrove i vladavine njegovog bolesnog brata Ivana.
Godine 1693. Petar je posjetio Arhangelsk, grad koji je krajem 17. stoljeća bio glavna pomorska luka u zemlji i jedini "prozor u Europu". Car je toliko bio impresioniran izgledom pravih pomorskih plovila da nikako nije mogao sići s paluba, pomno proučavajući svaki detalj. U konvoju stranih brodova otisnuo se na svojoj jahti 300 milja u Bijelo more.
Petar je 1697. godine krenuo na putovanje po Europi. Tom prilikom najviše se zadržao u Nizozemskoj, gdje se upoznao s osnovama brodogradnje. Po povratku u Rusiju Petar je osnovao Voronješko brodogradilište i počeo graditi prve pomorske brodove za Azovsku flotu. Car je pozvao strane majstore i osobno sudjelovao u početku gradnje broda Goto predestinacija (Božansko proviđenje) s 58 topova, inače prvog ruskog linijskog broda. Carev naum bio je izlazak na Crno more.
Da bi proveo ambiciozne planove u reformiranju Rusije, Petru je bio potreban kvalificiran kadar. Zato je djecu iz plemićkih obitelji slao na školovanje u inozemstvo, prije svega u oblasti vojnog pomorstva, i kasnije ih sam ispitivao i provejravao njihova znanja. Loše đake Petar je kažnjavao i tjerao da rade kao obični mornari.
Petar je proveo nebrojene reforme u zemlji, između ostalog naredio plemićima da obriju brade i obukao ih u europsku odjeću, a damama definitivno obnažio ramena, na što se one dugo nisu mogle naviknuti, vjerujući da takva moda nije pristojna. Još jedna novina bili su prijemi, preteče balova, neobavezna okupljanja plemića na kojima se družilo, plesalo i zabavljalo.
Petar Prvi je 1700. godine ušao u dugotrajni rat protiv Švedske poznat pod imenom Sjeverni rat. 28. rujna 1708. godine u blizini sela Lesna došlo je do krvave borbe, u kojoj je ruska vojska izvojevala pobjedu. Bio je to jedan od koraka na putu ka preokretu tijeka rata, prije svega zato što su Šveđani prekinuli ofenzivu na Moskvu.
Odustavši od napada na Moskvu, Šveđani su se usmjerili u pravcu Ukrajine i u proljeće 1709. godine opkolili Poltavu. Tijekom bitke ruska vojska porazila je Šveđane koji su bježali s bojnog polja, a ranjeni kralj Karlo Dvanaesti pobjegao na teritorij Osmanskog Carstva. Pobjeda u Poltavskoj bitci postala je prijelomni trenutak u Sjevernom ratu, poslije čega je Petar samo napredavao.
Bitka kod rta Gangut 1714. godine slovi kao pomorska Poltava. Bila je to prva u povijesti Rusije pomorska pobjeda ruske flote i dan-danas se slavi kao dan vojničke slave.
Za vrijeme Sjevernog rata u Baltičkom moru operirali su švedski korsari (pirati s dozvolom vlasti). Rusija, Danska, Engleska i Nizozemska udružile su snage kako bi očistile Baltik od korsara i švedske flote koja ih je štitila. Petar je predstavljen na palubi broda "Ingermanlandija" u društvu europskih admirala.
Poslije pobjede u Sjevernom ratu protiv Šveđana, 1721. godine Petar je proglasio Rusko Carstvo i postao prvi ruski car koji je ponio titulu imperatora.
Izložba "30 slika iz života Petra Velikog, 2022.", koja se otvara 9. lipnja, moći će se pogledati do 9. kolovoza ove godine.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
