Zašto se na Olimpijadi u Tokiju intonira Čajkovski umjesto ruske himne?

Ruske sportašice, članice tima Ruskog olimpijskog odbora, Lilija Ahaimova, Viktorija Listunova, Angelina Meljnikova i Vladislava Urazova, koje su osvojile zlatne medalje u ženskom ekipnom višeboju u gimnastici na 32. Ljetnim olimpijskim igrama u Tokiju, na svečanosti dodjele nagrada.

Ruske sportašice, članice tima Ruskog olimpijskog odbora, Lilija Ahaimova, Viktorija Listunova, Angelina Meljnikova i Vladislava Urazova, koje su osvojile zlatne medalje u ženskom ekipnom višeboju u gimnastici na 32. Ljetnim olimpijskim igrama u Tokiju, na svečanosti dodjele nagrada.

Aleksej Filippov/Sputnik
Ruski se sportaši penju na pijedestal Ljetnih olimpijskih igara u Japanu uz zvuke klasične glazbe. Zašto se ne intonira ruska himna?

Zbog "doping skandala" 2015. godine ruskim je sportašima zabranjeno na Olimpijadi u Tokiju nastupati kao ruski tim, pjevati rusku himnu i nositi rusku državnu zastavu. Umjesto toga, ruski sportaši nastupaju kao tim Ruskog olimpijskog odbora. 

Centar za vodene sportove. Plivanje. Muškarci. Štafeta 4x200 m slobodni stil. Svečanost dodjele nagrada sportašima tima Ruskog olimpijskog odbora, koji su osvojili srebrne medalje.

Gledatelji Ljetne olimpijade u Tokiju mogli su primijetiti neobičnu glazbu koja se čuje dok se osvajači olimpijskog zlata iz Rusije penju na pijedestal. To je koncert br. 1 za klavir i orkestar u b-molu koji je 1874.-1875. godine komponirao Petar Iljič Čajkovski, vjerojatno jedan od najpoznatijih svjetski priznatih ruskih kompozitora. Prvi je put taj koncert izveden u Bostonu 1875. godine, a izvođač je bio Hans von Bülow s orkestrom pod dirigentskom palicom Benjamina Johnsona Langa.

Fragment i adaptaciju melodije koja se koristi na Olimpijadi pripremio je najpoznatiji suvremeni ruski pijanist Denis Macujev.

Ovu je melodiju službeno odobrio Međunarodni olimpijski odbor, premda je Olimpijski odbor Rusije predlagao drugu melodiju. Prvobitni je prijedlog bio sovjetska "Kaćuša", patriotska pjesma koja je postala čuvena tijkom Drugog svjetskog rata i neslužbeno se tretira kao himna Velikog domovinskog rata.

Međunarodni olimpijski odbor nije odobrio tu melodiju, smatrajući da ona suviše podsjeća na Rusiju i zato je Ruski olimpijski odbor kao neutralniju varijantu predložio Čajkovskog kojem je 2020. godine obilježena 180. godišnjica rođenja.

Ovo nije prvo međunarodno natjecanje u kojem se koristi ova glazba. Ruski sportaši već drugu godinu zaredom nastupaju pod neutralnom zastavom. Koncert za klavir br. 1 već se koristio na svečanostima dodjele medalja na svjetskim prvenstvima u brzom klizanju, ritmičkoj gimnastici i hokeju.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće